Maslinarstvo otoka Ugljana bila je glavna tema sastanka u Ministarstvu poljoprivrede, Uprave za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju održanog proteklog tjedna. Na sastanku koji je potrajao preko tri sata bili su nazočni Ivan Ciprijan, viši stručni savjetnik, Andrea Čakija i Marija Čakić, uime Ministarstva te prof. dr. sc. Đani Benčić i Mladen Lucin iz Preka koji je i prvi započeo s osmišljavanjem ovih projekata.
– Sve je počelo kao neka vrsta hobbyja, da bi se danas došlo do projekta ‘Dva milenija maslinarstva otoka Ugljana’, kaže Lucin, koji se tijekom proteklih par mjeseci u više navrata obratio resornom ministarstvu s rezultatima istraživanja i svojih vlastitih i onih koji su proveli relevantni stručnjaci u svojim područjima čega je rezultat bio i spomenuti sastanak. Situaciju u kojoj se danas nalazi problematika razvoja maslinarstva na otoku Ugljanu, Lucin je koncentrirao u tri temeljna pitanja.
Milijun i pol maslina na otocima
– Prvo je pitanje bilo koja bi se država odrekla milijun i pol stabala maslina koliko ih ima na otocima Zadarske županije, od čega je na otoku Ugljanu polovica ili 700 tisuća. Naravno, za obnovu ovih maslinika treba napraviti novi početak, a to prije svega znači zakonski okvir. Problem je što starih otočnih maslina nema u sustavu poticaja, kao da ne postoje. To jest, potiče se sadnja novih, ali ne i obnova starih maslinika. Pokretanjem sustava za njihovu revitalizaciju, pomoglo bi se otočanima u bržem ruralnom razvoju, jer je maslina oduvijek bila jedan od temelja opstanka života na otocima kroz povijest, istaknuo je Lucin koji naglašava rezultate dosad provedenih arheoloških istraživanja koja upućuju da se na otoku Ugljanu još od vremena cara Klaudija, to jest sredine I. stoljeća, provodi jedinstvena antička industrijska proizvodnja ulja.
– Riječ je o povijesnim činjenicama koje nas obvezuju na potrebu da se području otoka Ugljana zaštiti kao jedinstveni prostor na kojem se maslina kao monokultura uzgaja već dvije tisuće godina, ističe Lucin, koji je iz navedenog razradio svoj drugi upit Ministarstvu, dakle, na koji način osmisliti postupak zaštite ugljanskog područja. Također, izvršiti registraciju sortimenta maslina, o čemu se već provode znanstvena istraživanja, ali i instalirati kapacitete za proizvodnju ulja na suvremeni i na tradicionalni način, temeljem sačuvanog antičkog postupka, kao turističku posebnost, jedinstvenu u Sredozemlju.
Maslinik, a ne šuma
– Treće pitanje koje se nametnulo u osmišljavanju provedbe ovog projekta je Program gospodarenja šumama, koji je napravljen, a nisu nam dostupni svi elementi projekta. Ovaj Projekt je u izradbi izazvao dosta polemika, jer se u njemu preklapaju nadležnosti Zakona o šumama, Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakona o poljoprivrednom zemljištu i, posebice, Zakona o vlasništvu. Tu, međutim, dolazimo i do dijela odgovora na pitanje zašto su stari maslinici zapušteni. Jedan razlog je svakako i iseljavanje stanovništva, zatim to što obnova maslinika nije bila u sustavu poticaja, ali i to da program za gospodarenje šumama kroz DOF ne pravi razliku između posjeda koji je u naravi maslinik, ali je zapušten pa se misli da se radi o šumi. Na ovaj način ako vlasnik ide to iskrčiti prema Zakonu o šumama može dobiti kaznu. Stoga je prijedlog Općine da se ovaj projekt koji je u biti jako dobar i izrađivači su se tu uistinu potrudili, temelji na podlozi kulture posjeda, jer je to u stvarnosti ono što ljudi imaju u posjedu, bilo da su naslijedili ili kupili zemljište, kazao je Mladen Lucin.
O svemu ovome bilo je govora na sastanku u Upravi za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede. Prof. dr. sc. Đani Benčić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je tom prigodom elaborirao o “uspjehu maslinarstva u Istri”, kao i o početcima obnove na otoku Ugljanu te upozorio na neke nedorečenosti postojećih zakona. Problem koji se javlja i koji je istaknut na sastanku jest da nam stranci uzimaju i odnose sadni materijal, a trenutačna situacija je da Hrvatska još nije članica EU-e. Ako netko iz zemalja Unije zaštiti, primjerice, sortu ili proizvod od masline koj smo i mi zaštitili, ulaskom RH u EU, prioritet će imati proizvod zaštićen u zemlji članici, a ne iz RH. Ako ne budemo pazili, može nam se dogoditi da ćemo plaćati naknadu za vlastitu sortu ili proizvod.
Priprema za ministra
Zbog ozbiljnosti svih navedenih pitanja, službenici Ministarstva savjetovali su prof. Benčiću i Mladenu Lucinu da se provede intenzivna studija zakonskih rješenja koja bi mogla pomoći provedbi projekta Maslinarstvo otoka Ugljana, kao i istraživanja sortimenta maslina na otoku.
– Profesor Benčić radi na istraživanju sorti maslina otoka Ugljana, a ja ću se posvetiti ovome zakonskom dijelu. Kad pripremimo taj dio, zatražit će se prijem kod ministra i nastaviti razgovore o obnovi maslinarstva otoka Ugljana. Sve su to koraci koje možemo, ali i moramo napraviti do konačnog ulaska Hrvatske u EU, a u tom ruralnom razvoju otoka važnu ulogu će imati i nedavno osnovana LAG “Mareta” za zadarske otoke i priobalje, istaknuo je Lucin.