Odgovor Ministarstva uprave razriješio je sukob tumačenja oporbe i pozicije u zadarskom Gradskom vijeću oko toga je li Gradsko vijeće imalo obvezu raspisivanja referenduma o uvođenju prireza porezu na dohodak ili je postupilo po slovu zakona kada je odluku o tome donijelo glasovanjem.
Različita tumačenja
Naime, na sjednici Gradskog vijeća održanoj prije desetak dana, na kojoj je usvojen prijedlog gradonačelnika u uvođenju prireza u visini od 12% od 1. travnja, prethodno se glasovalo o prijedlogu opozicijskih vijećnika koji su tražili da se o uvođenju prireza građani Zadra izjasne na referendumu. Uz sedam vijećnika SDP-a, referendum je predložilo i dvoje vijećnika HNS-a, dvojica DSU-ovih vijećnika i HSLS-ov član Vijeća. Njihov prijedlog uvršten je na dnevni red s obzirom na to da Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi predviđa kako „referendum, na temelju odredaba zakona i statuta, raspisuje predstavničko tijelo na prijedlog jedne trećine njegovih članova, općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana, a u općini i gradu i na prijedlog polovine mjesnih odbora na području općine, odnosno grada i na prijedlog 20% birača upisanih u birački popis općine ili grada”. Rasprava o raspisivanju referenduma završila je stavljanjem prijedloga na glasovanje od strane predsjednika Gradskog vijeća Živka Kolege, na što su opozicijski vijećnici napustili sjednicu, te je u konačnici prijedlog odbijen s obzirom na to da su vijećnici vladajuće koalicije glasovali protiv.
Predlagatelji referenduma zastupili su stav po kojem je Vijeće obvezno bez glasovanja raspisati referendum kada to zatraži bilo koji od kvalificiranih predlagatelja u što spada i trećina vijećnika, dok je pročelnica Ureda Grada Mirjana Zubčić tumačila kako je predsjednik Vijeća bio obvezan prijedlog stavit na dnevni red, dok se o referendumu mora odlučiti glasovanjem.
Prijedlog HNS-ovog vijećnika Ive Gregova o tome da se nedoumica riješi traženjem tumačenja zakona od Hrvatskog sabora nije se na sjednici razmotrila. Na upit našeg lista iz Ministarstva uprave, na čelu kojeg je SDP-ovac Arsen Bauk, stigao je odgovor koji podržava tumačenje kakvog je zastupala pročelnica Zubčić, odnosno vladajuća koalicija na čelu s HDZ-om.
Ključni Statut i Poslovnik
– Vezano uz upit o obvezi raspisivanja lokalnog referenduma, Ministarstvo uprave ističe da činjenica da li se referendum mora, odnosno, može raspisati zavisi o tome tko je predložio raspisivanje referenduma. Ukoliko je zahtjev za raspisivanje lokalnog referenduma podnijela, odnosno predložila, jedna trećina članova predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, a riječ je o slučaju na koji se odnosi vaš upit, predstavničko tijelo o istome donosi odluku u skladu sa zakonom i općim aktima jedinice. Naime, u slučaju kada je jedna trećina članova predstavničkog tijela lokalne jedinice predložila raspisivanje referenduma, najprije je potrebno da to predstavničko tijelo raspravi konkretni prijedlog te po provedenoj raspravi odluči da li će se referendum raspisati ili ne. Pri tome se postupak predlaganja održavanja referenduma, raspravljanje o konkretnom prijedlogu te odlučivanje o istome trebaju odvijati, odnosno provesti u skladu sa statutom lokalne jedinice i poslovnikom predstavničkog tijela te jedinice, stoji u odgovoru Ministarstva uprave.
U statutu Grada Zadra na kojeg, dakle, upućuje Ministarstvo uprave, stoji kako „Gradsko vijeće odlučuje o raspisivanju lokalnog referenduma”, dok se u Poslovniku navodi kako „odluke i druge akte Vijeće donosi većinom glasova nazočnih vijećnika, ako je na sjednici Vijeća nazočna većina vijećnika, osim ako Zakonom, Statutom Grada ili ovim Poslovnikom nije drugačije određeno”. S obzirom na to da nema posebnih odredbi na koje Poslovnik upućuje, Ministarstvo je, pojednostavljeno kazano, odgovorilo da je vladajuća koalicija bila u pravu tvrdeći kako je o prijedlogu raspisivanja referenduma trebalo glasovati i o prijedlogu odlučiti takozvanom običnom većinom.
Lakše referendumom ući u EU nego odlučiti o prirezu
Zadarski slučaj neraspisivanja referenduma ukazuje, međutim, na činjenicu kako su u hrvatskom zakonodavstvu neujednačeni, ne samo uvjeti raspisivanja državnog i lokalnog referenduma, već i načini kojima se na njima odlučuje. Postojeći su zakoni, naime, rigidniji kad je u pitanju odluka od lokalnog značaja nego u slučaju donošenja odluke o udruživanju Republike Hrvatske. Za ulazak Hrvatske u EU bio je dovoljan referendumski pristanak većine biračka izašlih na referendum, s obzirom na to da je ustavnim promjenama iz 2010. ukinut uvjet po kojem je za uspjeh takvog referenduma bio potrebna pristanak većine svih birača. Istodobno bi, da je Gradsko vijeće odlučilo raspisati referendum o uvođenju prireza, referendumska odluka građana bila valjana tek ukoliko bi na referendum izišla većina od ukupnog broja birača Zadra.
