Ovo su samo neki među desecima komentara građana koji se zadnjih dana mogu pročitati na “užarenim” zadarskim portalima povodom početka radova na uređenju Poljane Šime Budinića i Trga Petra Zoranića. Premda je pobjednički rad zagrebačkih arhitekata, Alana Kostrenčića i Aleksandre Krebel, javnosti bio predstavljen odmah nakon završetka natječaja, brojni Zadrani su izgleda tek sada, gotovo 20 mjeseci poslije, “otkrili” da je Ocjenjivački sud na čelu s arhitektom Antom Uglešićem izabrao rješenje koje s javnog prostora više zelenila uklanja nego što ga zadržava.
Sječa dva drvoreda
Naime, dva drvoreda s 20 palmi – ispred Sv. Šime i zgrade Namjesništva, bit će potpuno izvađena, a sva tri zelena otoka u parteru (kod crkve i “Skoblara”) potpuno poništena! Ali za razliku od drugih sredina gdje građani i nevladine udruge nezadovoljni intervencijama u javni prostor zbog toga otvoreno prosvjeduju, u Zadru za takvo što očito nema potrebne kritične mase i građanske hrabrosti. Prema izvedbenom projektu koji smo dobili na uvid u gradskoj upravi, na Poljani i Trgu će nakon uređenja ostati ukupno sedam stabala.
Dvije platane kod konobe “Skoblar”, dva javora kod Kolone te bagremi na uglu Providurove palače i crkve sv. Šime. Jedino novo stablo – najvjerojatnije bagrem – posadit će se pored postojećeg bagrema, na ulazu kod Sv. Šime. Pobjednički rad je također sačuvao sedam stabala, ali je njihov raspored, međutim, bitno drukčiji. Uz dvije platane i dva bagrema na početku decumanusa, bila su predviđena još tri stabla na prostoru ispred kafića “Lero” – u vlasništvu supruga bivše gradske vijećnice HDZ-a i sadašnje ravnateljice Narodnog muzeja, Renate Peroš – i pizzerije “Pet bunara”.
Zašto ih sada više nema? Zbog budućih štekata? – Ta smo stabla uklonili jer su bila izvan granica obuhvata projekta, odnosno vlasničke parcele – odgovaraju arhitekti Alan Kostrenčić i Aleksandra Krebel. Dodaju da radi toga nitko nije posebno s njima kontaktirao te da su manje korekcije idejnog rješenja normalne prilikom izrade izvedbenog projekta. Tako su i oni nakon konzultacija s konzervatorima odlučili da će ipak zadržati dva postojeća javora kod Kolone te dodati još jedan bagrem kod Sv. Šime. Za palme, smatraju, sigurno postoji bolje mjesto, a plitki cvjetnjaci, pokazuje iskustvo, lako se pretvore u veliku košaru za otpatke.
Autori: Zelenilo treba imati smisla
– Nismo, naravno, protivnici zelenila. Ali zelenilo treba zadržati ako ima smisla. Konzervatori su u podlozi natječaja naveli da se palme mogu ukloniti. Osim toga, prostor Poljane služit će i kao “pozornica” budućeg muzeja baštine. Mislim da je naš rad pobijedio upravo zato što smo maksimalno poštovali uvjete zaštite ambijenta, a istovremeno smo tom prostoru dali novu kvalitetu – kažu autori. Inače, stanje vegetacije na Poljani mijenjalo se u više navrata tijekom zadnjih stotinu godina.
Isprva su tu bili drvoredi bagrema, dio ih je izvadila Austrija i zamijenila kamenim pločama, a negdje između dva rata Talijani su napravili i prve cvjetnjake s rubnjacima. Zadnje izmjene događaju se 1995. kada se kod zgrade Namjesnišva vade mala listopadna stabla i sadi novi drvored palmi iz porodice visokih žumara. Palme kod Sv. Šime imaju stotinjak godina i spadaju među najstarije palme na javnom prostoru u Zadru.
Ivica Nevešćanin
Snimio Jure Mišković / CROPIX
Ocjenjivački sud
Podsjetimo, Ocjenjivački sud natječaja radio je u sastavu: Ante Uglešić (predsjednik i predstavnik DAZ-a), Miljenko Domijan (Grad Zadar), Nenad Kondža (DAZ), Nives Kozulić (Grad Zadar), Miroslav Geng (DAZ), Ivo Fadić (Grad Zadar) te Feđa Vukić (Grad Zadar). Zamjenik člana OS-a bila je Renata Čobrnić (DAZ), a stručni savjetnik Anastazija Magaš (Grad Zadar).
Predsjednica DAZ-a: Izabrani rad je najbolji
Predsjednica Društva arhitekata Zadra (DAZ) Marija Profaca kaže da nije čitala reakcije građana na internetu, a izabrani rad je i za nju bio najbolji. Smatram da je natječaj bio uspješno proveden jer su nakon natječaja, na razgovoru s natjecateljima, sve kritike bile pozitivne. Na pitanje je li dobro ili loše što se više zelenila uklanja nego što ostaje, Profaca odgovara da su autori vjerojatno slijedili tradiciju dalmatinskih trgova koji su uglavnom popločani kamenom.
Posljednja vijest: Vade se i bagremi i javor!
Dva bagrema na početku decumanusa i javor kod bivšeg Župnog ureda ipak će se morati vaditi, a na njihovo mjesto posadit će se nova stabla iste vrste. Odluka je to koordinacije između projektanata, zaštitara, Nasada i izvođača radova, održana u petak poslijepodne na samom gradilištu. Kako neslužbeno doznajemo, bagrem na uglu Namjesništva je neizlječivo bolestan, njegov parnjak preko puta korijenjem je opasno ugrozio sakristiju Sv. Šime, a manji javor na Trgu zbog bolesti se gotovo čitav osušio.