ZADAR – Svoje kućne gusterne Išćani od nedavno pune daleko brže i jednostavnije, piše Slobodna Dalmacija. U probnu je funkciju, naime, pušten cjevovod koji u duljini od 1400 metara ide od jedne do druge uvale – od Kosirače do Široke.
Izgrađena je i hidrantska mreža kroz cijelo mjesto te je, zajedno s onima u svakoj uvali, postavljeno ukupno osam hidranata. Radove su financirali Grad Zadar i Vodovod.
Vodonosac “Zrmanja”, kojim voda stiže do zadarskih otoka, tako i Ista, otočnu vodospremu sada puni s hidranta u Kosirači ili Širokoj, a u svoje gusterne mještani vodu mogu ulijevati iz vodospreme ili izravno s broda.
Zahvaljujući hidrantima više, naime, nema potrebe razvlačiti manige (cijevi) od broda do svake od njih. Kako je sve to trajalo predugo, gotovo 20 godina, i još nije sve dovršeno, Išćani se nadaju da će ostatak planiranih radova teći bržom dinamikom.
U prvoj fazi koja je počela odavno napravljeno je 60 posto cjevovoda, u drugoj koja je upravo okončana su njime spojene uvale, a u trećoj treba dovršiti spoj do vodospreme, ali i raditi novu.
Sadašnja vodosprema, naime, ima kapacitet od 30 vagona, što je premalo za potrebe otoka, posebice ljeti kad se broj žitelja višestruko poveća. Kad jednom do otoka dođe voda s kopna, taj će se autonomni sustav moći uklopiti u konačno rješenje vodoopskrbe.
Slični sustavi planirani su i za najudaljenije zadarske otoke, Silbu, Olib i Premudu. Projektiranje je počelo prije više od četiri godine, a početku radova najbliži je Olib, koji bi potvrdu glavnog projekta mogao dobiti do kraja godine.
To će, za te otoke, biti početak izgradnje vodovodnog sustava kojim će im se voda dovoditi s kopna postojećim podmorskim cjevovodom do Ugljana te novim, koji tek treba napraviti, od Ugljana do Iža i onda dalje do Rave i Dugog otoka.
ZADAR – Svoje kućne gusterne Išćani od nedavno pune daleko brže i jednostavnije, piše Slobodna Dalmacija. U probnu je funkciju, naime, pušten cjevovod koji u duljini od 1400 metara ide od jedne do druge uvale – od Kosirače do Široke.
Izgrađena je i hidrantska mreža kroz cijelo mjesto te je, zajedno s onima u svakoj uvali, postavljeno ukupno osam hidranata. Radove su financirali Grad Zadar i Vodovod.
Vodonosac “Zrmanja”, kojim voda stiže do zadarskih otoka, tako i Ista, otočnu vodospremu sada puni s hidranta u Kosirači ili Širokoj, a u svoje gusterne mještani vodu mogu ulijevati iz vodospreme ili izravno s broda.
Zahvaljujući hidrantima više, naime, nema potrebe razvlačiti manige (cijevi) od broda do svake od njih. Kako je sve to trajalo predugo, gotovo 20 godina, i još nije sve dovršeno, Išćani se nadaju da će ostatak planiranih radova teći bržom dinamikom.
U prvoj fazi koja je počela odavno napravljeno je 60 posto cjevovoda, u drugoj koja je upravo okončana su njime spojene uvale, a u trećoj treba dovršiti spoj do vodospreme, ali i raditi novu.
Sadašnja vodosprema, naime, ima kapacitet od 30 vagona, što je premalo za potrebe otoka, posebice ljeti kad se broj žitelja višestruko poveća. Kad jednom do otoka dođe voda s kopna, taj će se autonomni sustav moći uklopiti u konačno rješenje vodoopskrbe.
Slični sustavi planirani su i za najudaljenije zadarske otoke, Silbu, Olib i Premudu. Projektiranje je počelo prije više od četiri godine, a početku radova najbliži je Olib, koji bi potvrdu glavnog projekta mogao dobiti do kraja godine.
To će, za te otoke, biti početak izgradnje vodovodnog sustava kojim će im se voda dovoditi s kopna postojećim podmorskim cjevovodom do Ugljana te novim, koji tek treba napraviti, od Ugljana do Iža i onda dalje do Rave i Dugog otoka.