STARIGRAD – Dvadeset alpinistica koje žele biti članice 2. hrvatske ženske alpinističke ekspedicije koja će na proljeće iduće godine pokušati osvojiti najviši vrh na svijetu, Mount Everest krenule su na provjeru izdržljivosti koja uključuje desetak sati trekinga, na području Marasovca, Vaganskog vrha, Svetog Brda, Ivinih vodica i kanjona Velike i male Paklenice.
Za ekspediciju na Mount Everest do sada su prijavljene Darija Bostjančić, Vedrana Simičević, Iris Prebeg, Iris Bostjančić, dr.Nataša Dančulović i Maja Kriška iz Rijeke, Jana Mijailović iz Zadra, Milena Šijan i Vedrana Jerić Miloš iz Splita, Jelena Dabić i Sanja Đurin iz Varaždina, Marija Maćešić, Josipa Levar, Ena Vrbek, Irena Gayatri Horvat, Pavla Kovač, Sunčica Hraščanec, Tea Đurek, Inga Patarčić i Danijela Bucić iz Zagreba. Voditelj ekspedicije je tajnik Hrvatskog planinarskog saveza Darko Berljak.
Ekspedicija će se odvijati od 28. ožujka do 31. svibnja 2009. godine, a organizator je Hrvatski planinarski savez. Ženske ekspedicije na najviši vrh svijeta vrlo su rijetke, obzirom da su i najlakši itinereri do vrha, iako posljednjih desetljeća komercijalizirani, vrlo teški, naporni i kriju brojne opasnosti od učestalih lavina, mnogobrojnih skrivenih pukotina, naglih promjena vremena i, naravno, velike visine. Alpinisti koji žele doći do vrha, moraju provesti bar tri dana iznad takozvane "granice smrti".
Ekspedicija "Mount Everest 2009." odvija se u čast 135. godišnjice hrvatskog planinarstva i nastavak je iznimno uspješne 1. hrvatske ženske alpinističke ekspedicije "Cho Oyu 2007." na kojoj je čak pet članica ekipe osvojilo šesti po visini vrh na svijetu, što su himalajski kroničari proglasili najboljim rezultatom jesenske sezone prošle godine.
Jedini Hrvat koji je stajao na vrhu Everesta Splićanin Stipe Božić i to dva puta – na jugoslavenskoj ekspediciji 1979. po Zapadnom grebenu i makedonskoj ekspediciji 1989. po Jugoistočnom grebenu.
Prvu izvidničku ekspediciju iz Tibeta 1988. vodio je Darko Berljak iz Zagreba, kao i još dvije ekspedicije na Mt. Everest 1989. i 1997. Zagrebačka ekspedicija 1989. prva je ponovila Australski smjer po Velikom kuloaru i došla 300 metara iznad spoja s Messnerovim smjerom sa Sjevernog sedla. Nžalost, prekinula je uspon na 8.000 metara zbog lošeg vremena. Osam godina kasnije na hrvatskoj ekspediciji na Mt. verest iz Tibeta po Sjevernom sedlu na vrh su došla dva Slovenca – Franc Pepevnik i Pavle Kozjek i to bez uporabe umjetnog kisika, dok je Danko Petrin iz Zagreba na putu prema vrhu odustao na 8.350 metara kako bi pri silasku pomogao jednom njemačkom penjaču koji je oslijepio.