U subotu su u zgradi Općine Bibinje, u sklopu projekta Vikend akcija, održana tri stručna predavanja iz područja kineziologije i nutricionizma. Magistra nutricionizma Tihana Pašalić iz Makarske je govorila o prehrani djece u sportu.
– Djeca nisu mali ljudi, oni su specifična skupina u populaciji sa specifičnim potrebama. Osnovno je osigurati im energiju koja se „skriva” u hrani. Povećanjem fizičkih aktivnosti treba povećati unos ugljikohidrata, a tu nailazimo na problem jer se strah od ugljikohidrata prenio na opću populaciju, naglasila je magistra Pašalić te posebno istaknula značaj unosa tekućine.
– Gubitak tekućine od 2% dovodi do dehidracije. Djeca moraju naučiti odlaziti na trening s bocom vode. Preporukaje piti sportska pića, a za opravak i čokoladno mlijeko.
Također je ukazala kako se djecu pri stjecanju prehrambenih navika mora dovesti do toga da budu svjesna važnosti kvalitetne prehrane, ali da se nikako ne smije koraknuti u opsjednutost. Odgovarajući na pitanja sudionika izričito je naglasila kako je stav struke da se treba odmaknuti od suplemenata jer se sve može nadoknaditi hranom.
Veronika Vlašić, također magistra nutricionizma, je govorila o prehrani žena rekreativki.
Istaknula je kako su hidracija, unos vlakana, bjelančevina, esencijalnih masnih kiselina (koje su iznimno važne za umnu koncentraciju) kao i miran san, kojeg se može postići pravilnom prehranom, važne komponente o kojima treba povesti računa. Za kvalitetan san je, između ostalog, preporučljivo konzumirati špinat, blitvu, bijelo meso i kamilicu, a izbjegavati alkohol.
– Odmorniji ljudi su u pravilu 25% brži u obavljanju fizičkih zadataka nego oni koji pate od nedostatak kvalitetnog odmora, naglasila je Vlašić koja je tijekom predavanja ukazivala na značaj raznolike prehrane te posebice apostrofirala ulogu mahunarki.
– Valja ih konzumirati barem dva puta tjedno, savjetovala je stručnjakinja iz Poreča.
Magistar kineziologije Grgur Kovačić održao je predavanja na temu Križobolja – bolest suvremenog doba.
Nakon iznošenja statističkih podataka, koji kazuju da preko 80 posto populacije doživi onesposobljavajuću bol u leđima i kako je križobolja nakon prehlade drugi najčešći razlog odlaska k liječniku, Kovačić je informirao sudionike predavanja da 2% oboljelih završi na operaciji.
– Ako su simptomi nekontrolirano mokrenje, viseće stopalo, gubitak osjeta u nogama, konstantna bol i ako ste isprobali sve onda je operacija izvjestan ishod.
Uzroke križobolje je svrstao u tri skupine: biološke, sociološke i psihološke.
Primjerima iz prakse dočarao je treću skupinu.
– Puno toga ovisi o našoj percepciji, očekivanjima i ponašanju. Priča kaže da je jednom radniku čavao prošao kroz čizmu, previjao se od bolova. Ispostavilo se da čavao nije dirnuo tkivo već je prošao između prstiju, no njegova bol je zbog očekivanja i percepcije bila stvarna.