Javnosti je malo poznato da je na današnji dan 1918. godine rođena prva hrvatska poštanska marka. Ukratko, kad je 3. studenoga 1918. Austro-Ugarska potpisala kapitulaciju i izašla iz Prvog svjetskog rata, narodi koji su činili bivšu monarhiju osamostaljuju se i formiraju svoje samostalne države. Tako je 29. listopada 1918. u Zagrebu proglašena narodna i suverena Država Slovenaca, Hrvata i Srba koja je uključivala sve Slovence, Hrvate i Srbe koji su živjeli na teritoriju biše Austro-Ugarske Monarhije. Bila je to država republičkog tipa sa svojim predsjednikom (A. Korošec) čije je sjedište bilo u Zagrebu i sa svojim predstavničkim tijelima i vladama pojedinih dijelova države. U novonastaloj državi poštarstvo je decentralizirano te su Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovine izdavale svoje poštanske marke.
Dakako da su politički i patriotski razlozi nalagali da se netom steknuta sloboda izrazi i na poštanskim markama. Za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije u Hrvatskoj i Slavoniji u optjecaju su bile mađarske, a u Dalmaciji austrijske marke. I jedne i druge su svojim crtežima i tekstom bile jasni dokaz hegemonističke politike Beča i Budimpešte. Prema njima nitko u svijetu nije mogao znati da negdje u velikoj monarhiji postoji maleni hrvatski narod.
U početku se u novonastaloj državi privremeno koriste postojeće mađarske marke na koje je jednostavno otisnut naziv SHS/HRVATSKA (tzv. provizoriji). Ubrzo je odlučeno da se u spomen na proglašenje nezavisnosti Hrvatske od Austro-Ugarske 29. studenoga 1918. godine izda prva u potpunosti hrvatska poštanska marka. Motiv marke simbolički prikazuje osamostaljenje Hrvatske u slici klečećeg roba koji kida lance (ropstva) te grb Trojedne Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije s natpisom 29. listopada 1918. Likovno rješenje marke izradili su akademski slikari Rudolfa Sabljaka (rob) i Rudolfa Valića (okvir i tekst). Marka je tiskana u četiri boje i četiri nominale i u nakladi od svega 100 000 primjeraka, što je navodno odgovaralo količinama jednodnevne potrebe na području Hrvatske i Slavonije. Jedna od karakteristika ovih maraka je to da su bile u optjecaju samo jedan dan – 29. studenoga 1918. i mogle su se kupiti samo u tri pošte u Zagrebu i još 234 pošte diljem Hrvatske i Slavonije. Tadašnji filatelisti nazvali su ovu marku “jubilarkom” (iako je od oslobođenja od Austro-Ugarske prošlo tek mjesec dana). U Dalmaciji su i dalje ostale u uporabi austrijske poštanske marke, jer odnosi između središnje vlade (u Zagrebu) i lokalnih vlada, zbog kratkoće vremena, još bili uređeni.
Prve hrvatske poštanske marke
Prva hrvatska marka izazvala je golem interes hrvatske javnosti. Bilo je i kritičara koji su govorili da marka podsjeća na naljepnice s kutija i bočica raznih pučkih lijekova ili artikala za potrebe u kućanstvu te da sramoti umjetničku struku i Hrvatsku. Marke su zagolicale i falsifikatore koji su u njenoj popularnosti vidjeli dobru zaradu. Na kraju je i za falsifikatima nastala prava jagma. Filatelisti su ih htjeli za svije zbirke, a šverceri radi prodaje, ponajviše u inozemstvu.
Ova je poštanska marka od povijesnog značaja jer je odluku o njezinu izdavanju donio Hrvatski sabor i hrvatska vlada (a ne Beč ili Budimpešta), jer marka nosi sve oznake državnog i poštanskog suvereniteta Hrvatske, tiskana je u Hrvatskoj i u potpunosti je djelo hrvatskih umjetnika. Država SHS izdala je ukupno 56 različitih poštanskih maraka, od kojih su neke ušle u povijest hrvatskog dizajna, ponajviše radovi Otta Antoninija i Line Crnčić- Virant.
Nažalost, nova i slabašna Država SHS nije se uspjela održati te se je 1. prosinca 1918. ujedinila sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije Kraljevina Jugoslavija). U toj novoj državi hrvatske poštanske marke ostale su u optjecaju sve do 15. travnja 1921. kad su demonetizirane, a uvedene jedinstvene marke s prikazom regenta Aleksandra i kralja Petra I. Karađorđevića. U dijelovima Dalmacije i Istre, koji su pripojeni Italiji, upotrebljavale su se zatečene austrijske marke bez ikakva pretiska, a kasnije marke Kraljevine Italije s raznim pretiscima u austrijskoj valuti, no to je jedna posebna priča. Tako se je odlukom moćnika na nesretnom raskomadanom hrvatskom teritoriju pisala nova povijest filatelije i poštarstva (opširnije o ovoj temi u Zadarskom listu od 29. studenoga).
Atraktivan arčić Hrvatske pošte posvećen 100. obljetnici prve hrvatske prigodne marke