Već mjesec dana flota najvećeg hrvatskog uzgajivača plave ribe i drugog izvoznika u Zadarskoj županiji - tvrtke Kali Tuna, ojačana je s dva nova snažna plovila - tunolovcima Neptun I i Neptun II.

U ozračaju svakodnevnih crnih gospodarskih vijesti ohrabrujuće vijesti poput ove postale su pravi raritet čime su još važnije i poželjnije .

- U floti sad imamo pet velikih brodova i dva manja za rad na kavezima. Prinove su vrijedne 5,4 milijuna eura, a kupili smo ih od solinskog Conex Tradea d.o.o.. Oni su ih pak nabavili u sklopu državnog programa izgradnje i obnove ribolovne flote, kaže direktor Kali Tune Miro Mirković ističući da je na svakom od dva nova broda zaposleno po deset članova posade.

Kupnjom nova dva broda Kali Tuna namjerava povećati kapacitete u ulovu sitne plave ribe kao i u uzgoju tuna.

- Dolaskom nova dva broda u flotu dobili smo i njihovu ulovnu kvotu tako da se sada u jednom ulovnom periodu naša kvota povećala na 132 tone tune, kaže Mirković koji se nada da bi se ta kvota uskoro mogla i dodatno povećati.

Naime, svaka tvrtka u Hrvatskoj koja se bavi ulovom i uzgojem tune ima određeni postotak ukupne državne kvote ulova tune. Dosad se u više navrata ukazivalo na problem da je ta kvota u Hrvatskoj izuzetno mala zbog čega se događa da divlje tune razbijaju fond sitne plave ribe, paraju mreže, a ribari ih zbog zadanih kvota ne smiju loviti. Također se, kaže Mirković, došlo da saznanja da se stokovi tune oporavljaju puno brže nego se to očekivalo pa je izgledno da bi se kvote doista konačno mogle povećati. No treba čekati studeni za kada je zakazana godišnja plenarna sjenica ICCAT-a (Međunarodne komisije za zaštitui atlanstkih tuna) na kojoj će se ponovno definirati ulovne kvote tune za svaku pojedinu državu.

Inače, Neptun I i Neptun II izgrađeni su u pulskom brodogradilištu Tehnomont 2007. godine. Kako su brodovi izgrađeni u sklopu spomenutog programa obnove i modernizacije ribolovne flote Kali Tuna će ih otplaćivati po za taj program prihvaćenom modelu financiranja. Model tako predviđa sudjelovanje države sa 30 posto sredstava, ribara sa 10 posto, a ostalih 60 posto osigurano je kreditima HBOR-a i poslovnih banaka. Kredit su s bankma ugovarali naručitelji, odnosno ribari, a uvjeti kreditiranja su: rok otplate od 15 godina, uz poček od 2 godine, a kamatna stopa primjerena izvozno orijentiranim ulaganjima.