ZAGREB - Jedan od najbogatijih Europljana Filip Zepter ušao je u utrku za privatizaciju triju hrvatskih brodogradilišta. Direktor Zepterove tvrtke "Propela" Blaž Buble preuzeo je, naime, u Hrvatskom fondu za privatizaciju natječajnu dokumentaciju za Brodotrogir, "Kraljevicu" i Brodogradilište specijalnih objekata Split. Već sam izbor ovih triju brodogradilišta govori da Zepter svoj ulazak u brodogradnju planira ostvariti na tržištu megajahti i putničkih brodova, što je jučer potvrdio i Buble, rekavši da se kompanija Zepter već dulje vrijeme priprema za iskorak u brodograđevnu djelatnost, s jasnom vizijom proizvodnog programa.

Snimanje poslovanja

- Pritom bismo svakako zadržali brodograđevnu djelatnost u sva tri brodogradilišta, a na prostoru Brodotrogira vjerojatno jedan dio prilagodili komercijalnim sadržajima poput prihvata megajahti, odnosno marine. Riječ je o prelijepom i izuzetno vrijednom prostoru, no mi smatramo da "bijela brodogradnja" tamo može opstati te da je Brodotrogir idealan za gradnju putničkih brodova. Što se ostala dva škvera tiče, u BSO-u mogu se graditi megajahte i specijalni brodovi, dok s "Kraljevicom" već ostvarujemo izvrsnu suradnju. Tamo gradimo jedan brod od pedeset metara, a smatramo da je "Kraljevica" tipično brodogradilište u kakvom se mogu obavljati djelatnosti gradnje, ali i remonta megajahti, rekao je Buble.

On je ipak dodao da slijedi dubinsko "snimanje" poslovanja svih triju škverova, na što je "Propela" stekla pravo otkupom natječajne dokumentacije od HFP-a, a tek nakon toga odlučit će o ponudama za svako od njih. Najavio je da bi ponude za natječaj za privatizaciju triju brodogradilišta mogle biti predane za dva do tri tjedna, kada će moći konkretnije govoriti o planovima razvoja.

Zepterova tvrtka "Propela" registrirana je za brodogradnju i predstavlja dio njegovog poslovnog carstva Zepter International, koje se osim proizvodnje poznatog posuđa "Zepter", po kome je ovaj srpski emigrant pravim imenom Milan Janković nazvan "kraljem lonaca", proširilo i na područje bankarstva, osiguranja, telekomunikacija i špediciju. Zepter je Srbiju napustio još kao student početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, a danas živi u Monaku.

Putnički brodovi i jahte

Otkupom natječajne dokumentacije Zepter je postao četvrti kandidat za privatizaciju nekog od hrvatskih brodogradilišta nakon što je tvrtka "More Trogir" splitskog poduzetnika Slobodana Ljubičića otkupila dokumentaciju za Brodotrogir, tvrtka "Kermas ulaganja" Danka Končara za Brodosplit, BSO, Brodotrogir, "Kraljevicu" i "3. maj", a tvrtka "Regulacija" iz Vukovara, u vlasništvu Mije Opačka, koja se bavi riječnim brodarstvom, za riječki "3. maj". Planovi svakog od potencijalnih ulagača u hrvatsku brodogradnju pritom se, barem prema njihovim dosadašnjim istupima, uvelike razlikuju. I dok Zepter želi gradnju trgovačkih brodova zamijeniti putničkima i jahtama, Ljubičić na prostoru Brodotrogira u suradnji sa stranim partnerima namjerava stvoriti turistički grad i marinu, a od brodogradnje zadržati eventualno projektne urede, dok obrada metala na toj lokaciji, prema njegovim riječima, ne dolazi u obzir.

Končar favorit?

Vukovarska "Regulacija", tvrtka koja se bavi brodarstvom, transportom i eksploatacijom šljunka i pijeska, s druge strane u riječkom "3. maju" želi zadržati brodograđevnu djelatnost, a eventualnu ponudu za privatizaciju tog brodogradilišta namjerava podnijeti zajedno sa stranim partnerom, tvrtkom iz BiH čije ime Opačak zasad još drži u tajnosti. Opačak ipak strahuje da bi, unatoč ozbiljnosti njegovih namjera, cijeli projekt ulaska njegove tvrtke u brodogradnju mogao doći u pitanje jer, prema njegovim riječima, Vlada RH ima svog favorita u utrci za privatizaciju škverova, a iako nije rekao o kome se radi, očito je da misli na Danka Končara.

Končar je preko svoje tvrtke "Kermas ulaganja" otkupio dokumentaciju za pet škverova, a zasad se nije izjasnio za koja od njih ima namjeru dati konkretnu ponudu, rekavši da će se o tome odlučivati nakon podrobne analize stanja u svakom od njih. No isto tako u više je navrata naglasio da ima namjeru zadržati brodograđevnu djelatnost jer hrvatska brodogradnja unatoč trenutno lošem stanju ima velik potencijal, samo je treba temeljito reorganizirati i racionalizirati poslovanje, posebice objedinjavanjem pojedinih djelatnosti za sve škverove.

Končar bi, barem prema izvorima bliskim Vladi, mogao ući i u privatizaciju Uljanika, za kojeg zasad još nitko nije otkupio dokumentaciju iako se radi o najvrednijem hrvatskom brodogradilištu, ali ne sam, već u konzorciju s brodarskim tvrtkama Tankerska plovidba i Uljanik plovidba te još nekim zainteresiranim partnerima. Eventualno stvaranje konzorcija za privatizaciju Uljanika ne čudi jer se pulsko brodogradilište, jedino uz BSO, ne prodaje za jednu kunu kao ostali škverovi, već po nominalnoj cijeni dionica, što predstavlja pozamašan financijski izazov budući da većinski paket od 59,25 posto dionica stoji gotovo 400 milijuna kuna. No, dok se natječajna dokumentacija za Uljanik ne otkupi i ne podnese konkretna ponuda, o svemu se može samo nagađati budući da nitko od potencijalnih partnera zasad ne želi potvrditi mogućnost sudjelovanja u privatizaciji pulskog škvera, iako je znakovito da predsjednik uprave Tankerske Ivo Mustać prije nekoliko dana takvu mogućnost nije htio niti zanijekati.