Obilježavanje obljetnice – 300 godina od osnutka bratovštine Sv Križa, Kali i postavljanja križa na brdo Orjak održat će se 8. svibnja. 2017. godine.
Naime, 8. svibnja 1717. godine Kaljani su postavili križ na brdo Orjak. Procesiju je predvodio fra Jere Delio, franjevac trećoredac vjerojatno sa Školjića (Galevca). Kad su se sudionici procesije (župnik (parokijan) don Miho Gobić, starci od sela, sudac i kapetan sela te ostali puk) vratili u selo, dogovorili su se da će otići u bratsku kuću osnovati još jednu kaljsku bratovštinu – Bratovštinu sv. Križa.
Odlučeno je da će se pravila sastojati od 12 kapitula. 28. 9. 1727. je dodan još jedan kapitul, a 21. 9. 1806. je dodan još jedan kapitul. Nakon toga su se u Madrikuli bratovštine popisala sva braća – najprije svećenici pa svjetovna braća i jedna sestra koja će prositi za bratovštinu.
Bratovština je uglavnom imala muške članove, a primljeno je i nekoliko žena. Braće je moglo biti više od četrdeset, a u bratovštinu je priman onaj brat za koga braća budu smatrala dostojnim da uđe u bratovštinu. U većini bratovština se biralo glasovanjem (balotanjem). Na bratskom stolu bi se skupila sva braća, a nakon ručka su donosili razne odluke vezane uz rad bratovštine.
Najprije su birali prokaratura starijeg (glavnog sudca) i prokaratura mlađeg te dva gaštalda (pomoćna sudca), nakon toga su se rješavali problemi i propisivale kazne za braću koja su kršila pravila.
Nakon skupa su se održavale dražbe (kanti) gdje su se prodavali ostatci od objeda te proizvodi bratovštine (uglavnom poljoprivredni proizvodi – žito, vino, ulje). Braća su bila kažnjena (kaštigana) u slučaju kad ne bi došli na brašćinu, u slučaju da ne dođu obrađivati bratovštinsko zemljište (trsje, masline), kad ne bi došli čistiti i graditi bunare te na pogreb pokojnog brata.
Početkom 19. stoljeća su se ukidale bratovštine, koje su se sredinom 19. stoljeća ponovno osnivale i obnavljale. Tako je obnovljena i Bratovština sv. Križa (oko 1857). Bratovština je djelovala sve do sredine 20. stoljeća.
