Varaždin, barokni grad na sjeveru zemlje s malo manje od 47.000 stanovnika, najugodniji je grad za život u Hrvatskoj. Pokazala je to analiza 40 različitih kriterija, prema kojima su ocjenjivani svi hrvatski gradovi (njih 128), a kojima smo, temeljem dostupnih podataka, nastojali utvrditi ukupnu kvalitetu života koju uživaju tamošnji stanovnici – od zaposlenosti i zarade, preko dostupnosti zdravstvene zaštite, uvjeta u obrazovanju, mogućnosti studiranja, kulturne ponude i turizma, do sigurnosti od kriminala, održivosti gradskih proračuna i poduzetničke klime, piše Jutarnji list.
I ova je analiza pokazala da sjever zemlje i dalje stoji bitno bolje od juga te da se ukupne razlike ne smanjuju: među 10 najbolje plasiranih gradova, samo je jedan – Dubrovnik – s juga. Na drugom je mjestu plasiran grad Zagreb, glavni grad s nizom najboljih pokazatelja. Uz Varaždin, među prvih 10 je i Čakovec, te čak četiri istarska grada – Buzet, Poreč, Rovinj i Pula. Preostala dva su iz Primorsko-goranske županije – Rijeka i Bakar.
Zadar je u konkurenciji 128 gradova zauzeo 31. mjesto, a Biograd na Moru 27.
Uz Zadar izdvojeni su ovi podaci:
ostvario 1,55 milijuna turističkih noćenja prošle godine, 48% više nego 2012., i zauzeo 10. mjesto
– 12. najviša prosječna mirovina i 25. najviša prosječna plaća
– 4. mjesto po broju kinopredstava po stanovniku
A uz Biograd na Moru ovi: – ostvario porast noćenja turista od 27% tijekom pet godina
– proizvodi 1573 sata vlastitog radioprograma na 1000 stanovnika godišnje – 5. mjesto
– zaposleno 31,4% ukupnog stanovništva
Izdavajamo još nekoliko zanimljivosti, a sve informacije i cjeloviti tekst možete pročitati u Jutanjem listu:
– Zagrebačka plaća 40 i više posto veća od prosječnih plaća stanovnika posljednjih pet gradova na rang-ljestvici – Benkovca, Garešnice, Slatine, Pleternice i Iloka.
– S više od 2000 pacijenata po liječniku suočavaju se liječnici u sedam gradova – Zaprešiću, Skradinu, Ludbregu, Kastvu, Metkoviću, Koprivnici i Biogradu na Moru.
– Samo 13 od 128 hrvatskih gradova u 2015. godini imalo je više rođenih nego umrlih. Na vrhu ljestvice je Solin, u kojem je rođeno 58 posto više djece od broja preminulih osoba. Slijede Metković, Imotski, Opuzen te gradovi sateliti većih gradova, poput Dugog Sela, Kaštela, Svete Nedelje i Zaprešića koji su, zbog nižih životnih troškova, sve primamljiviji mladim obiteljima. Najniži vitalni indeks zabilježen je u Vrlici, u kojoj je umrlo 25 puta više osoba od broja novorođene djece. Konkretno, u Vrlici je 2015. godine rođeno dvoje djece, a umrlo 50 ljudi. Barem dvostruko veći broj umrlih od broja rođenih zabilježen je u 30 hrvatskih gradova.
