Kada su u pitanju eko akcije čišćenja podmorja, ronioci su neizostavni akteri. Na zadarskom se području RK Sv. Roko iz Bibinja etablirao kao predvodnik s prosječno 12 do 16 akcija godišnje koje provodi u suradnji s raznim partnerima.
Osim svih volontera, suradnika i članova kluba, posebne zasluge treba pripisati Đaniju Igliću koji je već više od 10 godina predsjednik kluba i s nezaustavljivim entuzijazmom provodi niz aktivnosti. Prvu akciju čišćenja od 14 održanih ove godine organizirali su još u ožujku u suradnji s TZ Zaton i Športskim ribolovnim društvom Zaton, zatim su bili Privlaci, pa na Punti Bajlo, organizirali akciju Daj ruku za čiste Jazine, Foša, Ist, Telašćica samo su neke od lokacija koje su posjetili proteklih mjeseci.
– Odaziv je bio odličan i što se tiče članova kluba, ali i lokalnih udruga, udruga mladih, komunalnih poduzeća i svih drugih zapravo. Najviše nam je na raspolaganju Čistoća Zadar jer je jedan od većih problema kako zbrinuti otpad koji prikupite, objašnjava Iglić.
Ove godine prvi je put održan i Eko kamp Kornati.
– Jako smo zadovoljni kako je to prošlo, odradili smo 4 akcije čišćenja u sklopu tog kampa. Zabrinjavajuće je što smo na području nacionalnog parka, iz uvale Levrnaka izvukli gotovo 4 do 5 kubika otpada, to je suludo. Vi kad zaronite možete vidjeti točno što su ljudi koji su se tu vezali sa svojim brodom, jeli i pili. Iz NP Kornati su nam puno pomogli jer su organizirali odvoz otpada i smještaj, kazuje Iglić koji je posebno zadovoljan suradnjom s Čistoćom Zadar, Crvenim križem i Zajednicom tehničke kulture Zadarske županije.
Osim akcija, klub organizira i brojne druge aktivnosti poput predavanja, edukativnih prezentacija i radionica za najmlađe kako bi „probudili svijest kod onih koji još ekološki spavaju”. Primjerice, u Eko kampu Kornati sudjelovala su i djeca iz osnovne škole na Murteru. Osim što se nove generacije uče drugačijem odnosu prema planeti i kod onih se starijih mijenja svijest
– Primjećujemo pomake na bolje, nema više toliko tog otpada na dnu, naravno da uvijek ima pojedinaca i da nikada neće biti savršeno, ali ide na bolje. Osim toga, zabranjeni su i neki ribarski alati koji su imali razorne učinke i čini mi se da je i to pomoglo. Ove sam jeseni odradio nekoliko zarona na određenim lokacijama i vidim da se riblji fond obnavlja.
Unatoč pomacima na bolje, turizam svake godine uzima sve više maha, a Hrvatska je jedna od vodećih država u sektoru čartera.
– Ono što je nama sada jedan od najvećih problema, to su kanalizacijski ispusti. U većini država taj se kanalizacijski ispust pročisti do razine tehničke vode, ali kod nas to nije slučaju, mi fekalni sadržaj ispuštamo u more, zovemo to razrjeđivanje. Međutim, to su tolike količine da to nije održivo, od kuća do turističkih brodova i jedrilica.
Koncesijska odobrenja za sidrišta i postavljanje bova predstavljaju napore da se negativni utjecaji nautičkog turizma stave pod kontrolu.
– Istina je da te regulacije pomažu i da se livade posidonije polako se obnavljaju, ali uvijek ćete imati one koji se žele usidriti sami u nekoj uvali jer samo gdje su postavljene bove imate po 30 brodova, to je razumljivo, ali to ostavlja posljedice, kazuje nam Iglić i upozorava da pred nama stoje novi izazovi u vidu kemijskog i svjetlosnog zagađenja koji iziskuju nove strategije borbe i razinu svijesti kod lokalnog stanovništva
