ZADAR – Treća sreća dogodila za zadarsku kulturnu baštinu za koju se tražila zaštita UNESCO-a, po koju će po svemu sudeći proći srednjovjekovna fortifikacija.
Zadarski bedemi u dužini od tri kilometra, koje je u 16. stoljeću podigla Mletačka republika za obranu od Turaka, trebali bi se u veljači upisati na svjetsku listu zaštite UNESCO-a. Prijedlog stručne komisije – ICOMOS za upis ne samo zadarskih, veće utvrde sv. Nikole u Šibeniku. Sve su to dijelovi modela venecijanske fortifikacije, predložene i za više talijanskih gradova te u Kotoru, koju bi za upis u srpnju trebao potvrditi Komitete UNESCO-a, na zasjedanju u Krakowu. Tamo će se od 2. so 9. srpnja raspravljati i odlučivati o 35 nominacija.
I dok Šibenik ima katedralu sv. Jakova pod zaštitom UNESCO, Zadar je dva puta preko Ministarstava kulture pokušavao doći na listu. Prvo je predložen Episkopalni kompleks s Forumom. Onda su tražili odgodu, dopunu pa su nas odbacili.
Za novu nominaciju prošle godine su se „šminkali” zadarski bedemi. Nositelj tog posla bili su Nasadi. Na uređenju bedema napravljen je dobar i koristan posao za komisiju koja je rujnu obišla ostatke venecijanke fortifikacije. To nije samo Muraj, koji se na turskom naziva bedem, već cijeli potez do Jazina, bastion – ponton, sva gradska vrata, kaštel, utvrda Forte i sve što pripada toj srednjovjekovnoj zaštiti Grada.
Projekt uređenja Muraja, za koji je nedavno odobreno EU sufinanciranje, bit će velika rehabilitacija tog djela bedema, kazao je nam je Domijan, dodajući kako je on itekako uklapa u zaštitu samim time što će biti zabranjen promet.
Pročelnik odjela za EU fondove, Šime Erlić drži kako će se tim projektom osloboditi veliki potencijal tog prostora i dobiti šetnica bez prepreka i s novim sadržajima.