U posljednjih deset godina Hrvatska je ostala bez čak 2.521 razreda sa po 25 učenika. Nakon što je u prošloj školskoj godini zabilježeno 1.375 prvašića manje nego 2015./16., početak nastave u 2017./18. donio je nova prebrojavanja. Službenih podataka još uvijek nema te se barata samo privremenim upisnim podacima iz lipnja temeljem kojih mediji navode da je ovogodišnja katastrofa još dramatičnija od prošlogodišnje, te da smo izgubili dodatnih 2.139 prvašića.
Istraživanje portala gradonačelnik.hr, u kojem su podatke o broju upisanih prvašića ove i prošle školske godine dobili izravno od gradova, odnosno njihovih ureda za društvene djelatnosti i samih škola, govore da katastrofa ipak nije dosegla te razmjere. I dalje smo, naravno, u minusu i prevladavajućim negativnim trendovima, ali taj minus nije ipak ovako dramatično porastao kao što govore privremeni opći podaci. U prve je razrede, naime, krenulo 1.173 djece manje nego lani. Većina gradova – njih 78, i dalje je u minusu i to je prevladavajući i konstantan trend.
U Zadarskoj županiji najveće povećanje neočekivano je zabilježeno u Obrovcu, koji je nakon prošlogodišnjih 14 prvašića ove godine upisao 28. Zadar je također u minimalnom plusu za 8 učenika (896), a Pag je ostao na istome – upisao je 21 učenika.
Biograd na moru prvi je “ispod crte” s 81 prvašićem, dvojicom nmanje nego lani. Nin ih je upisao 22 (lani 26), a Benkovac je izgubio pola razreda – nakon 92 učenika prošle godine, ove ih je u prvom razredu tek 79.