Državni arhiv u Zadru ubrzano se priprema za prihvat građe nastale krajem osamdesetih godina u tadašnjim pravosudnim institucijama i tijelima, kao posljedicu promjena Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, donesenih u svibnju ove godine na prijedlog MOST-ovog kluba zastupnika. Cilj mu je bio suočavanje s prošlošću nedemokratskih društava, uz potpunu dostupnost arhivskog gradiva iz tog razdoblja.
Stariji zakon određivao je da dokumenti postaju dostupni 30 godina nakon proteka, a sad će se njima pridružiti svi nastali do 1990. godine. U Državni arhiv u Zadru tako će se sliti dokumenti redovnih sudova i sudova udruženog rada, javnog tužilaštva te javnog pravobranilaštva. Većina dokumenta nastala je u republičkim institucijama, koje će preuzeti arhivi u Zagrebu.
– Mi nemamo prostora za širenje, pa ga “krademo” pokretnim ormarima, koje ugrađujemo uz investicijsku potporu Ministarstva kulture. Od postojećih 400 fiksnih metara ormara, ovime dobivamo čak 700 metara. Već ranije ugradili smo 900 metara ormara, a ukupno imamo 7.000 metara građe, kaže ravnatelj Državnog arhiva u Zadru Ante Gverić, koji ističe da zbog uvjeta u kojima čuvaju građu nije bilo nikakve štete niti za nedavne poplave.
Baš je prostor pokretnih ormara namijenjen pravosudnom gradivu. Nakon studenog, kada Zakon stupa na snagu, sva navedena tijela javne vlasti imaju određeni rok u kojem arhivima moraju dostaviti građu, a oni ih moraju uskladištiti uz uvjete koji se propisuju zakonom, koji osiguravaju njihovo kvalitetno čuvanje.
S obzirom da se na dokumente navedenih institucija ne odnosi Zakon o zaštiti osobnih podataka, te ih mogu konzultirati i “treće osobe” bez ograničenja, sigurno će mnogi istraživači i znatiželjnici “zaviriti” u zadarski arhiv kako bi na svjetlo dana iznijeli do sada nepoznate činjenice iz vremena raspada bivše države.
U zakon je unesena i odredba kako se u pojedinim slučajevima može zahtijevati prikrivanje identiteta, ali to ne mogu zatražiti osobe koje su do 22. prosinca 1990. bile dužnosnici ili zaposlenici nekog tijela i organizacija na koje se Zakon odnosi ili su surađivale s nekim od tih tijela i organizacija tako da su sudjelovale u kršenju ili ograničavanju ljudskih prava i temeljnih sloboda trećih osoba.