Stručni žiri Grand PRixa Hrvatske udruge za odnose s javnošću objavio je popis deset osoba koje su se prošle godine u Hrvatskoj istaknule lošom javnom komunikacijom.
Naime, iako je žiri snažno orijentiran na isticanje dobrih komunikacijskih praksi, pokazalo se da to nije dovoljno za unapređenje komunikacije u javnom prostoru. Zbog toga je žiri i ove godine temeljito analizirao prethodnu godinu te napravio popis osoba koje trebaju poraditi na svojoj komunikaciji kako bi ona postala otvorena i konstruktivna.
Na tom su popisu potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić, saborski zastupnici Davor Bernardić (Socijaldemokratska partija Hrvatske) i Željko Glasnović (nezavisni zastupnik), glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, sisački biskup Vlado Košić, predsjednik Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata Ivan Vrdoljak i predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker.
„Napraviti uži izbor najvećih komunikacijskih gafova zaista nije bio lak zadatak i ovaj bi popis mogao biti i trostruko duži. Međutim, odlučili smo se usredotočiti na deset osoba koje su se prošle godine zaista istaknule lošom komunikacijom, neovisno o tome jesu li ostale zapamćene po izoliranim slučajevima ili su kontinuirano loše ili nedovoljno komunicirale”, kazala je Maja Gradišar Perotić, zamjenica predsjednika žirija 11. Grand PRixa HUOJ-a.
Jedna osoba s ovog popisa u utorak, 20. veljače bit će proglašena Antikomunikatorom 2018. godine, pa će dobiti Šipak godine.
„Nadamo se da će to biti poticaj „pobjedniku”, ali i ostalima u užem izboru da razmisle o tome kako mogu biti jasniji, precizniji, otvoreniji, tolerantniji i općenito bolji u prenošenju poruka svojim javnostima u budućnosti”, istaknula je Maja Gradišar Perotić.
Pošle je godine Antikomunikatorom godine proglašen rektor Boras, a budući da su mu izostali volja i trud za unapređenjem komunikacije, za istu titulu konkurira i ove godine.
__________________________________________________________________________________________
Slijede obrazloženja žirija o istaknutim primjerima loše komunikacije u 2017. godini.
(Osobe su navedene abecednim redom njihovih prezimena.)
Davor Bernardić
Neuvjerljiv, neautentičan i monoton u komunikaciji s nedostatkom liderskih osobina – riječi su kojima bismo na temelju njegovih komunikacijskih karakteristika opisali Davora Bernardića, predsjednika SDP-a. Od šefa oporbe zaista bismo očekivali puno više na komunikacijskom polju, osobito kad se uzme u obzir koliko su mu vladajući u protekloj godini dali prilika na kojima se mogao nametnuti i žestoko poentirati. Nemamo ništa protiv kampanje za poticanje kupovine domaćih proizvoda, sa čokoladom i kiselim zeljem na čelu, ali ne u trenutku kad se oporba mora baviti puno važnijim pitanjima i ne u obliku dvaju tvitova nakon kojih je, očito zbog nerazumijevanja javnosti, od kampanje naglo odustao. Šlag na tortu bavljenja nebitnim dodao je ponovno u vrijeme ključnih potresa u Vladi, nakon razrješavanja trojice ministara, kad je javnosti pokazao svoju fascinaciju Twitterom te se upustio, prilično neshvatljivo, čak i infantilno, u komunikacijske eksperimente na toj društvenoj mreži. U samo sat vremena objavio je anketu o održavanju izvanrednih izbora, potom se bavio ulogom Twittera u društvu, zatim je obećao novu platformu za promjene, najavio još više svojeg tvitanja i zaključio da je Zagreb lijep po kiši.
Damir Boras
Čovjek bi rekao da je jedna nominacija za Antikomunikatora dovoljna da te potakne na razmišljanje o komunikacijskim vještinama i obrascima ponašanja u javnim nastupima, a pogotovo bi se stvari trebale mijenjati ako je nominacija pretvorena u pobjedu i nimalo laskavu titulu „Šipka godine”. No, ne i kod Damira Borasa, rektora Sveučilišta u Zagrebu, koji je na prošlogodišnjem Grand PRixu zbog svoje iznimno loše javne komunikacije, obilježene neadekvatnim i neprimjerenim javnim nastupom, odnio pobjedu u toj kategoriji. Umjesto da novostečenu titulu Antikomunikatora shvati kao apel na promjene u svom javnom nastupu, Boras je u 2017. uspio otići i korak dalje. Promoviranjem novog komunikacijskog alata, sažetog u staru zagorsku „s e bum vas tužil”, uspio je iznenaditi kompletnu hrvatsku javnost, akademsku zajednicu te hrvatskog premijera i resornu ministricu glavom i bradom. Iako bi se moglo misliti da je ponovljena nominacija posljedica tek nedavne tužbe protiv studenta Hrvatskih studija Luke Kovača, koja je zgrozila kompletnu hrvatsku javnost te je u konačnici povučena, treba napomenuti da je to tek posljednja u nizu tužbi koje je rektor podnosio u prošloj godini, a o kojima smo imali prilike čitati u medijima.
Dinko Cvitan
Netransparentnost u komuniciranju te prešućivanje podataka od javnog značaja obilježja su prošlogodišnje komunikacije Dinka Cvitana, glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske kojima je zaslužio ući na ovaj popis. Na primjeru afere Dnevnice mogli smo se uvjeriti u nedosljednost i neiskrenost u komuniciranju koja je rezultirala ozbiljnom reputacijskom krizom DORH-a. Nakon izjave da državno odvjetništvo samo istražuje predmet, pojavio se na zajedničkoj konferenciji za novinare s premijerom i izjavio da istraga koju je provela Vlada, ukazuje na potrebu istraživanja predmeta. Tri dana kasnije izjavio je da je državno odvjetništvo samostalno istraživalo taj predmet, a potom je jednom novinaru rekao da nije znao za zahtjev o provođenju istrage jer je bio izvan ureda. Uz to je kao dužnosnik morao izvijestiti javnost da mu je sin zaposlenik Konzuma, no on je to priznao tek nakon što su novinari došli do tog podatka. Kasnio je i u objavi informacije da s Predsjednicom putuje u Rusiju, nakon čega su mediji objavljivali neprovjerene informacije o sadržaju tamošnjih razgovora. Stječe se dojam da je Cvitan smetnuo s uma osnove – važnost pripreme i oblikovanja jasnih poruka, s fokusom na iskrenost i otvorenost, što je jedino dostojno važne funkcije koju obavlja.
Martina Dalić
Suočavanje s jednim od najvećih izazova u hrvatskome gospodarstvu dosad, krizom u Agrokoru, i koraci u rješavanju krizne situacije pokazali su se lakšim zalogajem za Martinu Dalić, potpredsjednicu Vlade i ministricu gospodarstva, poduzetništva i obrta, od komunikacije koja je pratila njezin rad. Njezinu je komunikaciju u 2017. godini obilježila agresivnost u potpunom neskladu s pozicijom i institucijom koju je predstavljala. Nemogućnost da kontrolira svoje emocije i ne prepusti im se u raspravi s političkim neistomišljenicima, padajući pod utjecaj uobičajenih saborskih prepucavanja i novinarskih provokacija, stvorila je dojam arogantnosti i zakazivanja u upravljanju verbalnom i neverbalnom komunikacijom. Dalić je morala biti svjesna koliko je njezino javno djelovanje podložno kritici i propitkivanju od strane brojnih dionika te na njih biti spremna odgovoriti argumentirano i smireno. U konačnici, takvi ispadi rezultiraju padom razine kvalitetne komunikacije i dijaloga unutar javnog komunikacijskog prostora, unatoč brojnim pruženim prilikama za izgradnju imidža kvalitetnog komunikatora koje je imala upravo zbog krize koja je bila top tema medija mjesecima.