Pet godina od ulaska u Europsku uniju i dalje ne možemo biti zadovoljni iskorištavanjem sredstava iz EU fondova. Podaci o direktnoj i indirektnoj pomoći gradovima u 2017. godini pokazuju oštar pad u povlačenju sredstava, no istovremeno je porastao broj gradova koji su iskoristili EU fondove za financiranje svojih projekata pa ih je u 2017. bilo 11 više nego godinu ranije. S druge strane, zabrinjava da od 129 gradova njih čak 32 od hrvatskog ulaska u EU do danas nisu povukli ni lipe iz fondova, piše gradonacelnik.hr.
Gledano od 2013. godine, svi gradovi koji su gradovi su povukli sredstva iz EU fondova, dobili su ukupno 516,6 milijuna kuna pomoći. Najviše – 10,26 % tih sredstava povukli su Križevci, više od 53 milijuna, u prosjeku više od 10 milijuna na godinu. Drugi je Zadar, s 9,84 posto tog iznosa, odnosno gotovo 50 milijuna kuna u tih pet godina, a treći Karlovac sa 7,84%.
Grad Zadar je u financijskom razdoblju od 2013.-2017. u ulozi korisnika ili projektnog partnera uspješno proveo ukupno 24 EU projekta, a trenutno provodi 20 projekata čije je razdoblje financiranja i provedbe započelo u 2017. godini. Dakle, ukupno u cijelom razdoblju financiranja Grad Zadar je proveo ili provodi preko 40 projekta financiranih bespovratnim EU sredstvima, a čija ukupna vrijednost iznosi preko 180 milijuna kuna, ističu iz Grada Zadra.
“Isplaćena bespovratna EU sredstva, odnosno iskorištenost raspoloživih EU sredstava jedan je od ključnih izvora financiranja gradskih investicija, i upravo su nam EU sredstva pomogla da ubrzamo razvojni ciklus Grada Zadra. Dodatno, razvili smo kapacitete za provedbu EU projekata do zadovoljavajuće razine i na nama je sada da nastavimo tim tempom dalje”, kaže gradonačelnik Branko Dukić.
Od kapitalnih projekata u posljednjih 5 godina završen je projekt obnove Kneževe palače, jednog od najvažnijih pojedinačnih nepokretnih kulturnih dobara koji se nalaze u staroj gradskoj jezgri. Uređen je i uspostavljen prvi coworking prostor za poduzetnike na Jadranu – Coin coworking Zadar. “Dodatno, redovno svake godine iz ESF-a financirano je 40 pomoćnika u nastavi u gradskim osnovnim školama, a imali smo i vrlo uspješna iskustva na projektima međunarodne suradnje”, ističe Dukić. Grad je sudjelovao u brojnim konzorcijima, odnosno stvorena je mreža sa brojnim EU partnerima sa kojima grad zajednički radi na problemima i inovativnim rješenjima u područjima prometa i mobilnosti, energetske učinkovitosti, kulturne baštine, zaštite okoliša, obrazovanja, poduzetništva, itd.
Iz gradske uprave ističu da je 2017. godina za Grad Zadar bila vrlo intenzivna u pogledu pripreme brojnih kapitalnih projekata, od čega je svako najvažnije istaknuti ITU instrument (Integrirana teritorijalna ulaganja) kojim je Grad Zadar osigurao alokaciju od 35 milijuna eura, a u tom razdoblju Inovativni Zadar u partnerstvu sa Gradom Zadrom dobio je sredstva za modernizaciju i opremanje poduzetničkog inkubatora.
“Broj navedenih kapitalnih projekata, dinamika i složenost provedbe istih predstavlja za naše kapacitete zbilja značajne izazove i izniman angažman čije rezultate ćemo realno moći ocijeniti i sagledati tek nakon isteka ovog financijskog razdoblja”, ističu iz Grada Zadra, a također napominju i da u ovu analizu nisu uključeni projekti svih institucija s područja grada (npr. Sveučilište ili javne komunalne tvrtke) koje također ulažu sredstva u javne gradske projekte.
“Isto tako, da bi mogli raditi usporedne analize i mjeriti iskorištenost EU sredstava važno je pratiti dinamiku povlačenja sredstava kroz više godina (3-5 optimalno). U skladu sa tom činjenicom, mi ćemo pravu sliku uspješnosti imati 2020. godine, odnosno 2021 i 2022 godine kada će se moći podvući crta i zaključiti koliko sredstava je uistinu isplaćeno kroz cijelo razdoblje 2014.-2020. godine”, ističu iz Grada.
Lipik je grad koji je u 2017. godini povukao najviše sredstava iz fondova Europske unije po glavi stanovnika i tako preoteo prvo mjesto Ludbregu koji ga je držao 2016.