Predsjednik Zajednice ronilačkog turizma HGK Vedran Dorušić je tijekom turističkoga ronjenja sudjelovao u otkriću olupine rimskog broda kod otoka Paga za koju se pretpostavlja da potječe s početka prvoga stoljeća prije Krista. Radi se o značajnoj novoj atrakciji za ronilački turizam, koji uz oko 180 ronilačkih centara bilježi stalni rast.
Program obavljanja podvodnih aktivnosti u dijelovima mora gdje se nalaze kulturna dobra donosi Ministarstvo kulture, koji za razdoblje od 2014. do 2018. uključuje 31 zaštićeno područje. Novi program za petogodišnje razdoblje očekuje se uskoro, a Zajednica ronilačkog turizma HGK surađuje s Ministarstvom kulture oko budućih uvjeta i tretiranja tih područja kako bi se poboljšala konkurentnost ronilačkoga turizma.
„Posljednji arheološki nalaz u hrvatskom podmorju naišao je na razumijevanje u Ministarstvu kulture, da se zaštita napravi u suradnji s ronilačkim centrima kroz postavljanje video nadzora, ostalih mjera tehničke zaštite i primjene novih načina prezentacije i turističke promocije. Uz specijalizirani oblik turističke i kulturne ponude, ljubitelji ronjenja prvi su na liniji po pitanju zaštite okoliša mora i izrazito su svjesni važnosti održivoga turizma,” rekao je Dorušić povodom otkrića.
U Hrvatskoj je prisutno i namjerno potapanje brodova koji služe kao ronilačka atrakcija. Praksa je poznatija pod nazivom scuttling, a prvi brod koji je potopljen na takav način u Hrvatskoj je Vis, admiralski brod Jugoslavenske ratne mornarice, koji se nalazi u istarskoj uvali Polje.
„Tijekom posljednjih godinu dana dolazi do sve bolje regulacije struke u Hrvatskoj, stoga je svaka nova atrakcija više nego dobrodošla. Turističko ronjenje izdvojeno je kao poseban oblik turizma u novom Zakonu o pružanju usluga u turizmu te su definirani pružatelji usluga turističkoga ronjenja čime se smanjio prostor za djelovanje nelojalnoj konkurenciji. Do kraja godine očekuje se donošenje Pravilnika o sigurnosti ronjenja na čemu intenzivno radimo s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture,” rekao je Dorušić, dodajući da je u tijeku i prikupljanje podataka o ronilačkim centrima s ciljem promocije na centralnoj stranici HTZ-a.
Dorušić ističe da je od preostalih pitanja struke problem kvalificirane radne snage još uvijek prisutan budući da je osim stručne osposobljenosti i međunarodnih certifikata potrebno i poznavanje stranih jezika. Zbog toga u Zajednici razmišljaju o razvoju koncepta jednostavnih edukacija voditelja ronjenja, naročito za stranu radnu snagu, ali i za jačanje popularnosti ronjenja kod mladih u Hrvatskoj.
Prema istraživanju Tomas Ljeto 2017. Instituta za turizam ronjenje je motiv za dolazak u Hrvatsku za više od 6% ispitanika, dok prilikom odabira aktivnosti za vrijeme boravka 16,3% gostiju bira ronjenje. Najviše ih je u skupini do 29 godina, njih 20%. Prema podacima jedne od vodećih svjetskih organizacija u ronjenju Padi, tijekom posljednjih 20 godina svake godine certificiraju preko 900 tisuća novih ronioca. Jedna od vodećih destinacija za ronjenje u svijetu je Egipat, kojemu ronilačka atrakcija i olupina potopljenog broda SS Thistlegorm donosi više prihoda od piramida u Gizi.
