Izoliranost i usporeni razvoj otoka te njihovo zaostajanje u ekonomskom i društvenom smislu glavna su tema ovogodišnje Interdisciplinarne ljetne škole arhitekture i urbanizma Zadar 2020, koju već treću godinu zaredom organiziraju Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, uz podršku Društva arhitekata Zadra.
Kako je na otvaranju u Code Hubu u Studentskom domu Sveučilišta u Zadru istaknula izv. prof. dr. sc. Božena Krce Miočić, glavna je namjera i ove godine bila studentima omogućiti rad u interdisciplinarnom okruženju sa zahtjevnim zadacima.
_1535188205.jpg)
– Tema je silno izazovna i godinama muči našu zemlju. Kako bismo vam ju što više približili u pomoć smo pozvali dvoje kolega s geografije koji su i sami otočani pa će u njihovim prezentacijama biti jako naglašena emocionalna komponenta. Mislimo da je to najbolji način da u kratko vrijeme upoznate ovu problematiku, rekla je Krce Miočić.
Ljetna škola je usmjerena ka potrebi uređenja postojećih i planiranju novih sadržaja, kako bi gospodarska održivost prostora utjecala i na ostale dvije komponente, na ekološku i društvenu održivost prostora. Potenciraju se s jedne strane teme tradicije i identiteta, a s druge novi modeli inovativnog i doživljajnog turizma.
Pročelnica Odjela za geografiju izv. prof. dr. sc. Anica Čuka u uvodnom predavanju je govorila o geografskim značajkama zadarskih otoka u funkciji razvoja inovativnog i doživljajnog turizma, dok je prorektor prof. dr. sc. Josip Faričić predavao o kulturnoj baštini na zadarskim otocima. Dio otoka zadarskog arhipelaga – Molat, Ist, Mali Iž, Veli Iž, Olib, Premuda, Rava, Silba – administrativno pripadaju Gradu Zadru, što bi trebalo olakšati njihov razvoj, ali se u praksi pokazalo da su ostali svojevrsno slijepo crijevo, čija pripadnost Gradu nije utjecala na njihov gospodarski i demografski razvoj.
_1535188229.jpg)
Organizatori škole nisu htjeli odustati od predviđenog obilaska otoka zbog najavljenog nevremena. I vremenske prilike, istaknula je Krce Miočić, nešto su s čime se otočani moraju nositi, pa će to biti jedan od načina za bolje upoznavanja terena. Studenti će na terenskoj nastavi posjetiti Molat, Kali (Ugljan) i Sali (Dugi otok). Osnovna karakteristika ovih otoka i mjesta je da su oskudna plodnim tlom, a glavni problem u razvoju gospodarstva i turizma je nedostatak vode u ljetnim mjesecima. Sve stare otočne jezgre i sakralni objekti građeni su od kamena, kao i suhozidi i terase, pa studenti moraju paziti kako svoja rješenja uklopiti u postojeće okvire.
Prva Interdisciplinarna ljetna škola – Zadar 2020 koja je održana 2016. godine tematski je bila određena nazivom „Susret s vrtnim gradom (odnos grada i njegovog ruralnog zaleđa) – ruralno-urbani kontinuum Zadar/ Ravni kotari”. Prošlogodišnja radionica bavila se temom „Javni prostori Grada Zadra – tradicija i suvremene potrebe”, a ove godine odvija se pod naslovom „ Zadar 2018. – grad i otoci”. Predstavljanje studentskih radova održat će se u četvrtak 30. kolovoza 2018. godine od 11 do 13 sati u prostorima Code Huba, Studentski dom Sveučilišta u Zadru, Franje Tuđmana 24d.
