Državni arhiv u Zadru, koji je osnovan 20. rujna 1624. godine kao Arhiv generalnog providura u Zadru, ovog tjedna je prigodnim programom obilježio dan svoga osnutka. Nakon jedne izložbe u Zagrebu te jedne u Zadru, u petak su se na Danu otvorenih vrata svi građani mogli uvjeriti u bogatstvo koje Arhiv čuva za buduće generacije.
Čuvanje dokumenata ima dugu tradiciju u Zadru čemu svjedoči zadarski kroničar Paulus de Paoli iz 14. st. koji spominje čuvanje gradskih povlastica u prostoriji ispod lukova zvonika Sv. Marije. Sustavno i organizirano čuvanje dokumenata na jednom mjestu započinje 20. rujna 1624. godine, kada generalni providur Francesco Molin, po ovlaštenju mletačkog Senata, osniva Arhiv generalnoga providura u Zadru, koji je postao jezgrom oko koje će se kasnije prikupljati i drugo gradivo.
Gradivo koje čuva Državni arhiv u Zadru od prvorazrednog je značenja za povijest Dalmacije od 10. stoljeća do 1918. godine. Tijekom 18. i 19. stoljeća u Arhiv je pohranjeno gradivo mletačke uprave, prve austrijske uprave, francuske uprave te druge austrijske uprave. Gradivo ovoga Arhiva izvor je za proučavanje društvenih, političkih i gospodarstvenih prilika u Dalmaciji te Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji u rasponu od srednjega vijeka do danas. Arhivsko gradivo za razdoblje od 1918. do 1943. godine, mada slabo sačuvano, pruža važne informacije o talijanskoj politici u Zadru i Dalmaciji koje je najprije okupacijom 1918. godine, a potom i Rapalskim ugovorom bilo pod talijanskom upravom.
Arhivska knjižnica ima oko 50.000 svezaka knjiga i brošura, časopisa, novina, rukopisa i disertacija. Među njima valja istaknuti dvije inkunabule, knjige iz 16. i 17. stoljeća, prvotiske statuta dalmatinskih gradova, putopise po Dalmaciji, knjige povijesti Dalmacije, izdanja Matice dalmatinske, brojna djela tiskana u Zadru i ostalim dalmatinskim gradovima te nekoliko atlasa.
