Dugogodišnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru, poznati arheolog i muzejski savjetnik dr.sci Radomir Jurić dobio je najviše strukovno priznanje. Hrvatsko muzejsko društvo dodijelilo mu je nagradu za životno djelo.
Jurić ju je dobio uz izniman doprinos muzejskoj struci, uz ovo obrazloženje predlagatelja
Radomir Jurić rođen je 1951. godine u Momićima kod Metkovića. Nakon završetka osnovne škole i gimnazije upisao je studij arheologije i povijesti umjetnosti u Zadru, gdje je i diplomirao 1975. godine.
Doktor je humanističkih znanosti, polje arheologija, grana srednjovjekovna arheologija.
Muzejsku karijeru započeo je kao konzervator 1972. godine surađujući s profesorom Božidarom Vilharom u pripremama za novi stalni postav Arheološkoga muzeja Zadar. Kao voditelj Arheološke zbirke u Ninu započeo je raditi 1976. godine, a 1980. prelazi u Arheološki muzej u Zadru na mjesto kustosa
Srednjovjekovne zbirke. U ovoj ustanovi prošao je kroz sve stupnjeve muzejskog zvanja, od kustosa do muzejskog savjetnika.
Od 1987. do 2005. godine obnašao je i dužnost ravnatelja Arheološkog muzeja Zadar.
U svojemu bogatom radnom vijeku Radomir Jurić vodio je više od pedeset arheoloških istraživanja Zadra i zadarskoga područja. Uz zadarski kraj sustavno je istraživao područje donjega toka rijeke Neretve gdje je otkrio niz nalazišta. Kao suradnik sudjelovao je u iskapanjima arheoloških lokaliteta diljem Hrvatske. Nalaze s arheoloških terena predstavljao je stručnoj i široj javnosti u obliku znanstvenih, preglednih i stručnih radova u Diadori, godišnjaku Arheološkoga muzeja Zadar, kome je godinama bio urednik, ali i u drugim arheološkim izdanjima u Hrvatskoj. Tijekom svojega radnog vijeka bio je autor izložbi kojima je predstavio višegodišnje arheološke terene i nalaze.
Ističemo ga kao voditelja izložbenog projekta Rimsko staklo u Hrvatskoj koji je, između ostalog, predstavljen u Rimu, Lisabonu i Veneciji, te kao jednog od organizatora i autora međunarodne izložbe Nakit – magična snaga oblika.
Nakon Domovinskoga rata radio je na proširenju stalnog postava Srednjovjekovne zbirke Arheološkoga muzeja Zadar, na obnovi i proširenju stalnog postava Muzeja ninskih starina, koji djeluje kao jedan od odjela Arheološkoga muzeja Zadar, i to izgradnjom lapidarija i aneksa u kojemu je izložena građa srednjega i
ranoga novog vijeka te dva starohrvatska broda izvađena iz mora kod Nina.
Radomir Jurić autor je i dijela stalnoga postava zbirke Stomorica u Novalji koji se odnosi na ranokršćansko i srednjovjekovno razdoblje. Sudjelovao je u izradi stalnoga postava ranoga kršćanstva i srednjega vijeka u Muzeju Velebita, koji je otvoren u Nacionalnome parku Paklenica u Starigradu.
Sudionik je preko šezdeset domaćih i međunarodnih simpozija, znanstvenih skupova, kolokvija i kongresa, uvijek u statusu izlagača. Autor je i koautor više knjiga, monografija, vodiča, znanstvenih radova, pregleda i stručnih radova.
Veliki značaj u stručnome djelovanju Radomira Jurića zauzimala je i izobrazba novih generacija.
Predavao je muzeologiju u srednjoj strukovnoj školi u Zadru, a 1985. godine izabran je u nastavno zvanje predavača na Filozofskome fakultetu u Zadru, na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti, gdje je predavao više
kolegija.
Uz kustoski rad i rad na Filozofskome fakultetu godinama je bio kroničar svih kulturnih događanja u gradu Zadru bilježeći ih u časopisu „Zadarska smotra”.
Miro Jurić otišao je u mirovinu 2016. godine. Najprisutnija osoba u kulturnom životu Zadra, nije se umorila već je, među ostalim preuzeo vođenje zadarskog ogranka Matice Hrvatske.
