Novi zakon o pomorskom dobru legalizira staro stanje, uvodi lučke redare, a koncesije?

Državna tajnica za more  Maja Markovčić Kostelac predstavila u Hrvatskoj gododarskoj komori prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Drži se da je to najvažniji zakon za gospodarski razvoj i očuvanje mora i priobalja kao najvažnijih resursa, uz Pomorski zakonik i Zakon o lučkim kapetanijama kao ostatak zakonodavnog okvira Ministarstva koji su već doneseni u ovoj godini, te je najavila skorašnje otvaranje javne rasprave na ovaj prijedlog.
„Prijedlogom Zakona želimo povećati konkurentnost gospodarstva, smanjiti administrativne prepreke i postići balans u svemu tome s obzirom na potrebu istovremene zaštite resursa. U tome je nulta točka određivanje granice pomorskoga dobra te ubrzanje postupka upisa pomorskog dobra. Novi Zakon određuje rok od tri godine za utvrđivanje granice pomorskoga dobra za cijelu obalu. Nadležnost za utvrđivanje granice prenosi se na jedinice područne samouprave, a propisuje se i žurni postupak za upis,” rekla je Markovčić Kostelac.
Državna tajnica dotakla se i problematike bespravno izgrađenih građevina na pomorskom dobru, koje je cilj legalizirati ako nisu protivne prostornom planu određenoga područja. Istaknula je i pomorsku inspekciju kao jednu od slabih točaka, pri čemu bi se postojećoj inspekciji novim Zakonom proširile ovlasti, a i dale nove komunalnim i lučkim redarima.
Za gospodarsko korištenje pomorskoga dobra utvrđuju se dva instituta, koncesija i dozvola. Markovčić Kostelac istaknula je mogućnost da se za pojedine koncesije uvede samo stalni dio naknade za koncesiju, a temeljem provedenoga zoniranja obale utvrdit će se početni iznosi naknade za koncesiju za svaku pojedinu gospodarsku djelatnost i zonu.
S ciljem podizanja konkurentnosti i učinkovitosti luka otvorenih za javni promet, lučka uprava postaje odgovorna za pravac i promet tereta i putnika s osnovnim ciljem gospodarskoga rasta luke kojom upravlja. Investicije u luci novim Zakonom trebale bi se osloboditi plaćanja komunalne naknade, a i u pogledu prihoda od koncesijske naknade ukinula bi se naknada za pomorsko dobro koje plaćaju vlasnici brodica za osobne potrebe. Prihodi od koncesijske naknade dijelili bi se na sljedeći način: 35% u korist proračuna jedinice lokalne samouprave, 35% u korist regionalne samouprave, a 30% u korist državnoga proračuna. Prihodi od dozvola na pomorskom dobru dijele se tako da 50% ide u korist proračuna jedinice lokalne, a 50% u korist proračuna regionalne samouprave.

Nakon predstavljanja prijedloga Zakona, tijekom rasprave s predstavnicima turističkoga sektora, državna tajnica Markovčić Kostelac istaknula je problematiku dodjele koncesija za plaže budući da dodjela velikoga područja jednom gospodarskom subjektu može imati negativni učinak na ostatak gospodarstva i cijelo mjesto jer se nerijetko radi o jedinoj plaži. Predstavnici sektora, konkretno hotelijeri i vlasnici kampova, istaknuli su da je plaža neposredno ispred objekta ključni dio njihove ponude i zadržavanja željene kategorizacije. Kao jedno od rješenje predložili su uvođenje prava određene prednosti na koncesiju, a istaknut je i problem isteka koncesija, pri čemu su predstavnici hotelijera i kampova dali prijedlog da se u nadolazećim natječajima može valorizirati koncesionare koje su u prethodnim navratima dobro gospodarili određenim pomorskim dobrom i ulagali u njega.