Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović donijela je odluku o proglašenju Zakona o otocima. Najveće novosti su, kako je najavljeno, razvrstavanje otoka prema kojemu će neki otoci, poput onih u sastavu Grada Zadra, biti prebačeni u skupinu nerazvijenih otoka, kako bi indeksacija odgovarala realnosti te bi time lakše mogli do državnih poticaja za različita ulaganja. I poluotok Pelješac u ovom zakonu ima status otoka.
Hrvatsko otočje je jedinstvena otočna geografska cjelina koja se sastoji od 78 otoka, 524 otočića te 642 hridi i grebena. Otok je svaki prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine veće od 1 km2, a prema iže idu otočić (0,01 km2 do 1 km2), hrid i greben, koje razlikuje to što hrid nikada nije potopljena pod morem a greben povremeno jest. Posebna kategorija je premošteni otok – otok mostom povezan s kopnom.
Zadarskoj županiji pripadaju dio otoka Paga (Novalja je u Ličko-senjskoj), Vir, Ugljan, Pašman, Babac, Ošljak, Dugi otok, Iž, Rava, Silba, Molat, Ist, Olib, Premuda, Vrgada, Sestrunj, Rivanj i Zverinac. U pučinske otoke ulaze Premuda, Ist, Molat, Dugi otok, kanalski su Silba, Olib, Sestrunj, Zverinac, Rivanj, Iž i Rava, priobalni Ugljan, Ošljak, Pašman, Babac i Vrgada, a premošteni Pag i Vir.
Specifični položaj imaju otoci Premuda, Rava, Ist, Iž, Molat, Silba, Škarda i Olib (u sastavu Grada Zadra); Babac (u sastavu Općine Sv. Filip i Jakov); Zverinac i Lavdara (u sastavu Općine Sali); Vrgada (u sastavu Općine Pakoštane) te Ošljak, Rivanj i Sestrunj (u sastavu Općine Preko). Za ove otoke Ministarstvo donosi Program mjera kroz Otočni godišnji program kako bi se ublažili nedostaci koji proizlaze iz specifičnog položaja ovih otoka u odnosu na sjedište jedinice lokalne samouprave u čijem se sastavu nalaze.
Država će podupirati i djelatnosti koje su važne za gospodarski razvoj otoka – maslinarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, berbu i preradu samoniklog bilja, ekstenzivno i poluintenzivno ovčarstvo i kozarstvo te pčelarstvo, školjkarstvo, ulov plave ribe, zdravstveni turizam itd. Radi poboljšanja uvjeta života otočnog stanovništva i poslovanja otočnog gospodarstva u otočnim naseljima ili dijelovima otočnih naselja koja nisu priključena na sustav javne vodoopskrbe, osigurava se opskrba vodom za ljudsku potrošnju vodonoscima ili autocisternama, po cijeni koja je jednaka cijeni vode koju plaća ista kategorija korisnika u mjestu iz kojeg se voda isporučuje, stoji između ostalog u novom Zakonu o otocima.
