U Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice predstavljeni su rezultati istraživanja o potrebama mladih Grada Zadra koje su na inicijativu Savjeta proveli doc.dr.sc. Krešimir Krolo, doc.dr.sc. Sven Marcelić i doc.dr.sc. Željka Tonković sa Sveučilišta u Zadru.
– Riječ je nastavku više istraživanja iz 2014. koje smo radili u Zadru i iz 2016. u četiri veća grada diljem obale. Ono što nam je nedostajalo u tim podacima koji su bili više statistički jesu oni koji su “mekši” – htjeli smo zaista popričati sa mladima. U suradnji sa Savjetom mladih Grada Zadra odlučili smo otići u dvije gimnazije i tri strukovne škole u Zadru te napraviti razgovore kroz metodu fokus grupa da vidimo točno na koji način on vide tu kulturu, kako vide Grad i njegov odnos prema kulturi mladih, koji elementi društveno-kulturnih sadržaja im odgovaraju, a koji ne, u kojem smjeru vide promjene, odnosno kakve bi sadržaje htjeli, koji su njihovi problemi… Jedna posebna točka je bila vezana za budući Centar za mlade, pojasnio je Krešimir Krolo.
– Danas je sve to izloženo i povezano sa prijašnjim podacima koji su sad već kontinuirani. Svrha istraživanja je da bude smjernica i podloga za proširenje – nije to još zaključena priča. Na temelju njih mogu se kreirati različite javne politike, programi i strategije koji će uzeti u obzir mišljenje mladih i pronaći model prema kojem će se oni moći uključiti u različite oblike odlučivanja. Što se više mladih uključuje, to je urbana sredina vitalnija.
Istraživanje iz 2014. godine je pokazalo da mladi koji su zadovoljni kulturnom ponudom Zadra vole domaći pop rock, stranu komercijalnu glazbu, turbofolk i klape te odlaske u kino, sportska događanja i koncerte zabavne glazbe. S druge strane, mladi koji nisu bili zadovoljni zadarskom kulturnom ponudom preferiraju rock, punk hip hop i indie glazbu, odlaske u knjižnice, kazalište, koncerte rocka/metala i partyje elektronske glazbe. Nezadovoljni mladi, njih 48,4%, razmišljaju o trajnom odlasku iz Zadra, dok se kod onih zadovoljnih brojka spušta na 18,4%.
Najveći problemi mladih, govori novo istraživanje, su osjećaj isključenosti iz javnih i privatnih sadržaja, manjak sportskih i rekreativnih sadržaja, manjak dnevnih autobusnih linija, monotonost ponude i slaba institucionalna potpora grada.
Slabo su upoznati s idejom Centra za mlade što indicira lošu komunikaciju prema ciljanim korisnicima. Gradska knjižnica predstavlja pozitivan primjer kao mjesto gdje se mladi okupljaju, dok istovremeno smatraju nepristupačnima HNK i Kneževu palaču, koji su istaknuti kao negativni primjeri. Kao dobri primjeri još se ističu i Nigdjezemska i KvartArt.
