Jedan od posljednjih poslova kojeg je u Zadarskoj županiji obavljao pročelnik za prostorno uređenje Olivio Meštrović bio je prijedlog utvrđivanja granica pomorskog dobra. Tko će ga zamijeniti na tom važnom mjestu, javnost još ne zna.
Čak osam prijedloga granica pomorskog dobra stavljeno je na javni uvid koji je završio prošlog tjedna. Nitko nije imao primjedbu niti na jedan prijedlog novih granica pomorskog dobra kojima se uglavnom želi legalizirati postojeće stanje.
Manje više u obrazloženju kojeg potpisuje Povjerenstvo, navodi se nesklad sa stanjem u prostoru u odnosu na katastar. Uzrok može biti erozija tla, ali uglavnom je zbog nasipanja mora nastalog ljudskim radnjama i utjecajima na obalno područja.
Među svim tim prijedlozima samo se jedan odnosi na prijedlog granice lučkog područja luke posebne namjene – poznat i koncesionar kao marina u Velom ratu. Zagrebačka tvrtka Marina Veli rat je podnositelj zahtjeva za širenjem granica pomorskog dobra u skladu s Urbanističkim planom uređenja iz 2021. godine.
Za prijedlog granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Mali Iž – dio k.č. 5125 i 8564/3, Grad Zadar ahtjevu Slobodana Popovića iz R. Austrije. Područje u naravi obuhvaća stari suhozid i šljunčanu obalu, a Povjerenstvo nije uočilo nasipanja kao ni eroziju. Prema fotografijama koje su obavezni prilog postupka za upis granica pomorskog dobra koje moraju doći i do suda, evidentna je gradnja mula ispod izgrađenog posjeda uz more.
Među predloženim granicama pomorskog dobra na dijelu k.o. Sali, na dijelu k.č. 15296/1 i k.č. 15290, nalazi se i zahtjev Petra Dominisa iz Sali kojeg ilustrira fotografija.
Sličan prijedlog granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Kukljica – dio k.č. 3877, 3880/2 i 3904/1, dala je također domicilna mještana Darinka Mavra.
Za razliku od prijedlog kojeg je za granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Kruševo za dio k.č. 2837/4. podnijela Jasna Bašić iz Zagreba. One se utvrđuju zbog nasipanja, odnosno gradnje obalnog ali i terasastog dijela pomorskog dobra.
Za prijedlog granice pomorskog dobra u Posedarju, u postupku su dva zahtjeva. Jednog je podnio za k.č. 940/8, Općina Posedarje Jurice Bolića iz Posedarja. Drugi je dao Guth Karl-Heinz iz R. Njemačke za istu česticu na kojoj bi se utvrdila granica pomorskog dobra u duljini obalne linije od 20 metra.
Nije bilo nasipanja, ali je Povjerenstvo uočili erozivne promjene.
Prijedlog granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Vinjerac za dio k.č. 33/1, Općina Posedarje Postupajući prema zahtjevu društva Marmi d.o.o. Poličnik. Povjerenstvo je mišljenja da je na tom području bilo značajnih nasipavanja mora i to u funkciji uređenja betonske obalne šetnice. Zanimljivo kako je za cijelu K.O. Vinjerac, bio napravljen još 2007. prijedlog granice pomorskog dobra, ali još uvijek nije doneseno rješenje.
To je taj problem kojeg nije riješio niti jedan dosadašnji Pomorski zakon, a teško da će ga i najnoviji kada pomorsko dobro stranim, ali i domaćim investitorima postaje najtraženija roba u Hrvatskoj. Granicu pomorskog dobra i granicu lučkog područja luke posebne namjene u upravnom postupku rješenjem određuje Ministarstvo na prijedlog Županijskog povjerenstva za granice pomorskog dobra. Međutim, već godinama u Ministarstvu mora je zastoj jer nemaju dovoljno ljudi za taj posao.
