Zadar i Zagreb dva su lica iste medalje centralizacije. Ono što Zadarsku županiju muči u rasporedu gospodarstva u državi, muči i općine i gradove izvan Zadra u rasporedu gospodarstva unutar Zadarske županije.
Pet gradova; Benkovac, Biograd, Obrovac, Nin i Pag zajedno sa Zadrom čine najmanje 80, a u nekim granama dosižu i preko 95 posto gospodarske aktivnosti, dok 33 općine stvaraju manje od 20 posto privrednih vrijednosti.
Od oko 9,7 milijardi prihoda gospodarstva, preko 6,5 nose zadarske tvrtke, a prvi sljedeći s 450 milijuna je Biograd. Istina, "teži" od njega je Poličnik s gotovo 600 milijuna, što je najbolji pokazatelj što sjedište jedne jake tvrtke ("Aluflexpack" je nasljednik "Folijaplasta") može značiti.
Sljedeći na listi je Benkovac, s oko 280 milijuna kuna gospodarskih prihoda, dok je Pag na 260 milijuna. Više od 100 milijuna prihoda imaju još samo gospodarstvenici u Kalima (182 milijuna), Ninu (161 milijuna), Pakoštanima (115 milijuna), Posedarju (108 milijuna) i Viru (104 milijuna).
Od rekordne dobiti u 2005. godini, koja je iznosila 856 milijuna, zadarske tvrtke su stvorile 681 milijun, paške 28,7 milijuna, biogradske 25 milijuna, u Poličniku 19,5 milijuna, benkovačke 16 milijuna, te one iz Kali, Pakoštana i Sukošana okvirno po 10 milijuna.
Slijedom gospodarskog rasporeda, depopulacija je, osim otoka, zahvatila i zaleđe, prije svega ličko, bukovačko, ali i dobar dio ravnokotarskog područja.
Zadarska županija ne bi smjela imati toliko izražen problem prostornog rasporeda stanovništva, jer su turizam i poljoprivreda, dvije djelatnosti koje su po prirodi decentralizirane, među okosnicama ovdašnjeg razvoja.
Uzmimo primjer "Turisthotela", najvećeg ovdašnjeg turističkog subjekta. Registriran je u Zadru, međutim, itekako stvara život u Ninu i susjednim općinama, jer mu je Zaton osnovni motor prihoda.
Drugi oslonac koji ide u prilog policentričnom, odnosno ravnomjernijem razvitku Zadarske županije – poljoprivreda, sama po sebi je – policentrična. Plodne površine su tamo gdje jesu; od Vigensa na predjelu od Bokanjca do Nina, ili Vrane, Baštice, Figurice, Nadinskog blata.
Gledajući s ovih aspekata, Zadarska županija ima, dvije snažne poluge ravnomjernog razvoja. Kvalitetno riješenim prometom stvorena je i treća. Danas nam poslovne zone niču tamo gdje je to isplativo i pogodno, a nije problem da radnici do njih putuju. To su u mnogim općinama shvatili, prije svega u Stankovcima.
Kad je u pitanju eksploatacija mineralnog blaga, istaknimo benkovački pločasti kamen, solanu, kamenolom, ili tvornice fasadne žbuke kojima se nadamo u Obrovcu. Suprotne tendencije, ovog trenutka, vladaju u trgovini koncentriranoj na Zadar, a značajnim dijelom i u građevinarstvu, bankarstvu, financijskim i drugim uslugama, školstvu i zdravstvu.
