Zadarski sociolozi Krešimir Krolo i Željka Tonković predstavili su rezultate istraživanja kulturnih potreba mladih u Zadru pod nazivom „Tko smo i što želimo?” koje je provedeno od travnja do srpnja ove godine na više od dvije tisuće ispitanika podijeljenih u tri grupe: srednjoškolci, studenti i šira populacija mladih od 18-35 godina.
– Istraživanje je pokazalo puno relevantnih pokazatelja stanja o kulturnim potrebama mladih u Gradu Zadru. Istraživali smo širok raspon njihovih kulturnih aktivnosti i interesa, ali i stavove i očekivanja vezana uz Centar za mlade. Naše je osobno mišljenje da bi trebalo uvažiti rezultate ovog sociološkog istraživanja, odnosno glas mladih. U istraživanju se pokazuje veza između kulturnih preferencija i sadržajnih preferencija budućeg Centra za mlade, a i stavova s obzirom na buduće upravljačke modele, rekli su istraživači.
Istraživanje je utvrdilo kako su učenici većinom nezainteresirani za „institucionalnu” kulturu, ali i za programe nezavisne kulture. U glazbenom ukusu okrenuti su komercijalnoj i tradicionalnoj kulturi (elektronska plesna glazba i domaća glazba rodoljubnog karaktera), a u vidu budućeg Centra za mlade nezainteresirani su za većinu sadržaja, pogotovo za aktivniji oblik uključivanja (radionice). Kod studenata je stvar malo drugačija: većinom posjećuju kulturne sadržaje, a u glazbenom ukusu odmaknuli su se od konvencionalnog (najviše slušaju rock n roll starijeg datuma i strani pop). Pokazuju veći interes za Centar za mlade, osobito za kulturno-umjetničke te obrazovne sadržaje. Šira populacija mladih znatno više od ostalih posjećuje programe nezavisne scene, ali i druge kulturne sadržaje. Slušaju suvremene i urbane žanrove glazbe i žele interaktivnije oblike sudjelovanja.
Najpopularniji sadržaji kojih ispitanici žele u Centru za mlade su: kafić, koncerti, klub i filmske projekcije, dok su najmanje popularni sadržaji, odnosno ono što mladi ne žele u svom budućem okupljalištu razne radionice (DJ-inga, stripa, fotografije, tehničke kulture, kazališne i likovne radionice, plesne škole…), debatni klub i književne večeri. Neki od elemenata koji su „u sredini” su sljedeći: kvizovi, društvene igre, dnevni boravak, kazališne predstave, savjetovalište i edukacije za mlade. Pritom je prepoznato da učenici i studenti više naginju ideji društveno-kulturnog centra, nego onoj gdje bi on imao umjetničko-aktivistički karakter. U pitanju otvorenog karaktera izjasnili su se i kako žele imati mogućnost sami kreirati njegov sadžaj.
Ono u čemu su se „složile” sve tri skupine je mišljenje oko upravljačkog modela Centrom. Svi oni najviše povjerenja imaju u udruge i stručnjake u radu s mladima te umjetničko-stručne aktere, a vrlo nisko povjerenje imaju u političko-menadžerski model upravljanja (grad Zadar, Zadarska županija, mladeži političkih stranaka).
