Europska komisija koordinira zajednički europski odgovor na pandemiju bolesti COVID-19. Poduzimaju se odlučne mjere za jačanje sektora javnog zdravstva i ublažavanje socioekonomskih posljedica u Europskoj uniji. EK mobilizira sva sredstva koja su na raspolaganju kako bi državama članicama pomogla u koordinaciji nacionalnih odgovora, uz to pruža objektivne informacije o širenju virusa i djelotvornim naporima za njegovo suzbijanje.
„U sadašnjoj krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa u obzir dolaze samo najsnažnije mjere. Moramo iskoristiti sve resurse koji su nam na raspolaganju. Svaki dostupan euro iz proračuna EU-a bit će preusmjeren na rješavanje krize, olabavit će se sva pravila kako bi se osigurao brz i učinkovit protok financijskih sredstava. Novim instrumentom solidarnosti aktivirat ćemo 100 milijardi eura kako bismo zadržali radna mjesta i osigurali nastavak rada poduzeća. U naporima za spašavanje života i zaštitu egzistencije udružujemo snage s državama članicama. To je europska solidarnost na djelu.” – odlučna je predsjednica von der Leyen.
Proteklih tjedana Komisija je poduzela mjere kojima se državama članicama osigurava potrebna fleksibilnost kako bi mogle financijski poduprijeti svoje zdravstvene sustave, poduzeća i radnike. Koordinirala je, pospješivala i jačala napore za nabavu medicinske opreme te sredstva dostupna za istraživanje usmjerila na razvoj cjepiva. Neumorno je radila na osiguravanju kretanja robe i prekograničnih radnika u cijelom EU-u kako bi bolnice mogle funkcionirati, tvornice nastaviti s radom i trgovine bile opskrbljene. Pomagala je i pomaže pri repatrijaciji u Europu građana EU-a, njihovih obitelji i osoba s dugotrajnim boravištem iz svih dijelova svijeta.
• Inicijativa SURE: ukupno 100 milijardi eura predviđeno za osiguravanje radnih mjesta i nastavka rada poduzeća
Iz Komisije poručuju: „Moramo ublažiti gospodarski udarac kako bi gospodarstvo EU-a bilo spremno za ponovni početak nakon povratka u normalu. Da bismo to postigli, moramo zadržati radna mjesta i poduzećima omogućiti nastavak rada. Sve države članice uvele su ili će uskoro uvesti programe skraćenog radnog vremena kako bi to lakše ostvarile.”
Komisijin je odgovor na to inicijativa SURE: novi instrument kojim će se osigurati do 100 milijardi eura za zajmove zemljama kojima su potrebni kako bi osigurale da radnici primaju dohodak i poduzeća zadrže svoje zaposlenike. Time će se osigurati da građani mogu plaćati stanarinu i račune i kupovati hranu, a gospodarstvu pružiti nužno potrebna stabilnost. Zajmovi će se temeljiti na jamstvima koja daju države članice i bit će usmjereni tamo gdje je potreba za njima najhitnija. Pristup zajmovima imat će sve države članice, ali će od najvećeg značaja biti za najteže pogođene.
Inicijativom SURE podupirat će se programi skraćenog radnog vremena i slične mjere za pomoć državama članicama da zaštite radna mjesta, zaposlenike i samozaposlene osobe od rizika otpuštanja i gubitka prihoda. Zahvaljujući potpori dohotku koju će države članice isplaćivati za neodrađene sate poduzeća će moći privremeno smanjiti broj radnih sati zaposlenika ili u potpunosti obustaviti rad. Samozaposlene osobe primat će zamjenski dohodak u sadašnjoj kriznoj situaciji.
• Mjere namijenjene najpotrebitijima – Fond europske pomoći za najpotrebitije
U situaciji kada se u većini Europe provodi praksa socijalnog udaljavanja kako bi se usporilo širenje virusa osobito je važno osigurati da iz pomoći ne budu isključeni oni koji ovise o drugima za najosnovnije potrebe. Fond europske pomoći za najpotrebitije bit će prilagođen kako bi odgovorio na taj izazov. Konkretno, uvest će se upotreba elektroničkih bonova radi smanjenja rizika od kontaminacije te mogućnost kupnje zaštitne opreme za one koji pružaju pomoć.
• Potpora ribarima i poljoprivrednicima
Europska poljoprivreda i ribarstvo imaju ključnu ulogu u osiguravanju hrane koju jedemo. Kriza ih je teško pogodila, istodobno ugrozivši naše lance opskrbe hranom i lokalna gospodarstva koja su održiva zahvaljujući tom sektoru. Kao i u slučaju strukturnih fondova, uporabu Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo učinit ćemo fleksibilnijom. Države članice moći će pružiti potporu:
• ribarima za privremenu obustavu obavljanja ribarske djelatnosti;
• poljoprivrednicima u akvakulturi za privremenu obustavu ili smanjenje proizvodnje;
• i organizacijama proizvođača za privremeno skladištenje proizvoda ribarstva i akvakulture.
Komisija će uskoro predložiti i niz mjera kako bi se osiguralo da poljoprivrednici i drugi korisnici mogu dobiti potrebnu potporu u okviru zajedničke poljoprivredne politike, primjerice tako što će se odobriti više vremena za uvođenje zahtjeva za potporu i više vremena administraciji kako bi se omogućila obrada zahtjeva. Povećat će se predujmovi za izravna plaćanja i plaćanja za ruralni razvoj, a provjere na terenu bit će fleksibilnije kako bi se smanjila potreba za fizičkim kontaktom i smanjilo administrativno opterećenje.
• Preusmjeravanje svih fondova kohezijske politike u borbu protiv ovih izvanrednih okolnosti
Sva neiskorištena sredstva iz triju fondova kohezijske politike, Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda, aktivirat će se u cilju odgovora na učinke krize javnog zdravlja. Kako bi se osiguralo da se sredstva mogu preusmjeriti onamo gdje su najhitnije potrebna, omogućit će se prijenos među fondovima, među kategorijama regija te među ciljevima politike. Nadalje, odustat će se od zahtjeva za sufinanciranje jer države članice već upotrebljavaju sva svoja sredstva za borbu protiv krize. Pojednostavit će se administracija.
• Instrument za hitnu potporu
Europska unija nikad se u svojoj povijesti nije suočila sa zdravstvenom krizom ovakvih razmjera ni koja se širi ovakvom brzinom. U odgovoru na to prvi je prioritet spašavanje života i ispunjavanje potreba naših zdravstvenih sustava i djelatnika koji svakodnevno u cijeloj Uniji čine čuda.
Komisija ulaže velike napore kako bi osigurala dopremu zaštitne opreme i uređaje za olakšavanje disanja. Unatoč velikim proizvodnim naporima industrije, neka područja država članica i dalje su suočena s ozbiljnim nestašicama zaštitne opreme i uređaja za olakšavanje disanja. Nemaju ni dovoljno objekata za liječenje te bi imali koristi od mogućnosti da se pacijenti prebace na područja s većim resursima i da se zdravstveno osoblje uputi na najteže pogođena mjesta. Potpora će biti potrebna i za masovno testiranje, za medicinska istraživanja, primjenu novih terapija te za proizvodnju, kupnju i distribuciju cjepiva diljem EU-a. EU predlaže da se iskoriste sva raspoloživa preostala sredstva iz ovogodišnjeg proračuna EU-a kako bi se odgovorilo na potrebe europskih zdravstvenih sustava.
Iznos od 3 milijarde eura stavit će se na raspolaganje u instrument za hitnu potporu, od čega će se 300 milijuna eura dodijeliti programu RescEU-a kao potpora za stvaranje zajedničkih zaliha opreme. Najvažnije je upravljati krizom javnog zdravlja i osigurati ključnu opremu i zalihe, od respiratora do osobne zaštitne opreme, od mobilnih liječničkih timova do medicinske pomoći najugroženijima, uključujući osobe u izbjegličkim kampovima. Potom bi se trebalo usredotočiti na omogućavanje većeg broja testiranja. Osim toga, prijedlogom bi se Komisiji omogućila izravna javna nabava u ime država članica.
Daljnje mjere
Kako će se situacija dalje razvijati, Komisija će iznositi nove prijedloge i surađivati s drugim institucijama EU-a kako bi se ostvario napredak što je prije moguće.
