Zadarsko sveučilište objavilo je tri knjige svojih nastavnika i znanstvenika.
Među njima je svakako za javnost najzanimljivija studija istraživanja troje zadarskih sociologa Željke Tonković, Krešimira Krole i Svena Marcelića, pod nazivom Klasika, punk, cajke: kulturni kapital i vrijednosti mladih na Jadranu.
U recenziji je istaknuto kako ta publikacija izlazi iz uskih akademskih okvira i smješta se u područje šire javne rasprave, otvarajući potencijal donositeljima javnih politika kao i svima koji se bave kulturom, a na neki su način vezani uz mlade, da dobiju vrijedan izvor informacija i promišljanja o mladima i njihovom doprinosu zajednici. Proučavajući kulturne prakse, stavove i kulturni kapital, autori donose bogat opis aktualnog kulturnog trenutka srednjoškolske populacije u Jadranskoj Hrvatskoj, čime otvaraju mogućnost široj javnosti za sagledavanje problema, ali i potencijala ove populacije. To je osobito relevantno u promišljanju javnih politika za mlade, kako onih vezanih uz kulturu, tako i onih obrazovnih, osobito u smislu učinka obrazovanja u kulturi na stvaranje publike za pojedine kulturne oblike i prakse.
Vrijedno izdanje je objavljeno s potpisom profesorica s Odjela za talijanski jezik Andrijane Jusup Magazin. Njezina monografija na sustavan način tematizira život i djelo Piera Alessandra Paravije, valorizirajući njegovu važnost za povijest zadarske kulture, napose Znanstvene knjižnice. Studija je vrijedan doprinos kulturnoj i književnoj povijesti 19. stoljeća u dijalogu sa suvremenim tokovima – pokazuje da je za Praviju bila ključna zemljopisna uvjetovanost – rodni grad, kulturna i književna povijest ali i odabir književnih poetika i intelektualnih sugovornika u kontekstu preporodne Italije i njezine specifične kulturne scene.
Diana Sorić i Teuta Serreqi Jurić s Odjela za klasičnu filologiju objavile su kritičko izdanje obiteljske korespondencije Antuna Vrančića popraćeno uvodnom studijom zasigurno je jedno od vrijednih doprinosa upoznavanja znanstvene javnosti s velikim, a većinom neobjavljenim opusom hrvatskih latinista. Ova korespondencija predstavlja jedno od najzanimljivijih i najintrigantnijih dijelova njegova impozantnog epistolarija koji ukupno sadrži oko tisuću pisama, navodi se u sažetku objavljenih izdanja.
