Nakon uspješno odrađenih sličnih projekata, Frane Bilić iz “MediaUp” iz Zadra i Stipan Ujdur iz Opuzena dogovorili su suradnju na 3D afirmaciji Dalmacije. U sklopu projekta bit će obrađena kulturna baština nekih dalmatinskih gradova u više digitalnih formata, piše Morski.hr.
Za početak suradnje radi se rekonstrukcija rimske Jadere, današnjeg Zadra, napravljene su tri od planiranih 14 scena VR 360 za mobilnu aplikaciju za Android smartphone. Autor 3D modeliranja i foto, video i VR 360 rendiranja je Stipan Ujdur iz Opuzena.
Frane Bilić će u studiju MediaUp programirati aplikaciju za Smartphone koja će biti postavljena u Google Play trgovinu.
– Antička Jadera je zaista velik 3D model s mnogo značajnih kvartova za obraditi, ali veliki problem su dokumenti za to doba, nacrti, tlocrti ili ilustracije, korišteni su domaći i strani izvori, kod domaćih veliki je problem nedostupnost, nedorečenost, nedovršenost, nažalost to je naša velika boljka. Iskreno, ništa ne bih mogao napraviti bez stranih izvora dokumentacije, domaće radove mogu vidjet one koji su dostupni, ali ako želim nešto konkretno napraviti tada moram tražiti druge izvore. Geolokacija scena je locirana preko Google Earth 3D mape pa je vjerna originalnoj antičkoj lokaciji, kazao je Ujdur.
Prva scena je ispred ulaza u Grad, Anička Jadera je bila opasana bedemima sa svih strana, na jugoistočnom bedemu su bila troja vrata, jedna vrata su služila za promet ljudi, druga za promet roba a srednja su bila za različite namjene. Ispred bedema je bila kolonija onih koji po rođenju nisu bili Rimljani, a obavljali su različite teške fizičke poslove, te uzgajali stoku, povrće i prodavali ih u gradu. Na ovoj sceni se vide zasadi maslina, čempresa i lovora tipičnih mediteranskih biljaka koje su bile i u doba antike na ovim terenima.
Amfiteatar je bio izvan bedema te će to biti posljednja scena u aplikaciji u kojoj će detaljnije biti riječi o njemu, ovdje se vidi kada Rimljani idu iz amfiteatra prema ulaznim vratima.
Druga scena je na ulazu u Grad, na početku ulice Decumanus Maximus, danas poznate kao Kalelarga, koja je bila na istom mjestu tada i danas, širina joj je bila 5 m kolnik i po 2 metra sa svake strane za pješake, ukupno 9 metra. Po dužini u prvom redu su građene insule, iza njih niži ili manji objekti ali uklopljeni u kvadraturu insule, takav je bio raster ulica u Jaderi.
Odmah na ulazu u Grad mogla se na manjem trgu osjetiti vreva rimskog gradskog života, jedni su prodavali a drugi kupovali, robove, konje, tepihe, keramiku i sl. Okolo su bile taberne, trgovine na malo različitim proizvodima i uslugama, nisu svi znali čitat i pisat latinski pa su trgovci stavljali različite predmete na vrata i oko vrata koji su upućivali na konkretnu prodaju ili uslugu.
– Pronašao sam ilustracije na kojima je vidljivo da se i u rimsko doba roba sušila na ulici, balkonima i prozorima, isto kao i danas u dalmatinskim mistima, poznato po nazivu Tiramol – priča Ujdur.
Radnja svakodnevice 3. scene odvija se u blizini temeljnog tornja aquadukta i javnog rimskog kupatila, terme.
Aquadukt se sastoji o dva kraka, voda ide s dva izvora, prvi stariji krak ide s Kneževića vrila, na području Vranskog jezera, drugi krak ide od izvora Kučina do područja današnjeg Smiljevca gdje se priključuje na pri aquadukt tako je Jadera dobila veći kapacitet vode.
Vodu su građani uzimali na česmama uz toranj, tu su bili i bazeni, korita, za pranje robe, ovakva korita su imale samo insule u unutrašnjem dvorištu, ostali su uzimali vodu i prali rublje na nogostupima ili malim trgovima za veće gradske četvrti.
Rimsko javno kupatilo je imalo i toplu vodu pa su ih zvali “terme”, ovo su prve terme od njih ukupno pet koliko je pronađeno na teritoriju Jadere. Terme su bile veličine kvadrature kao dvije insule. Ove terme su bile na današnjem sjecištu ulica Špire Brusine i Ruđera Boškovića.
Na periferiji grada uz zidine s unutrašnje strane su bile trgovine i obrti koji nisu mogli biti na tržnici, Emporium, niti u blizini foruma, opasnih i jakih mirisa, kovači, kožari, konjušari. Ovdje su bile i štale, boksovi, za konje jer su ih Rimljani čuvali i pazili isto onako kako se danas čini s autima i motorima.
