Šest mjeseci intenzivnog rada na 3D modeliranju trebalo je Stipanu Ujduru iz Opuzena da kompletira video animaciju i modeliranje antičkog Jadera, odnosno današnjeg Zadra kako je izgledao u rimsko vrijeme, piše Morski.hr.
– Frane Bili iz Zadra će programirati aplikacije za pametne telefone i VR naočala u svojem studiu MediaUp, tako će biti kompletno obrađen antički Zadar. Rad na 3D modelirajju je trajao punih šest mjeseci, svakodnevnog mukotrpnog rada. Model je napravljen maksimalno autentično originalnom Jaderu u antičko doba. Ovo je bilo zaista teško jer sam trebao tražiti po stranim arhivama sve o antičkom Zadru. Toliko je to iscrpljujuće da ne bi više ponovio raditi ovakav projekt. Ovo je, nažalost, penzionerska produkcija a ne hollywoodska i nadam se kako mi nitko neće zamjeriti neke nepreciznosti ili autorsku slobodu – kaže Stipan Ujdur.
Prva scena u videu je ispred ulaza u Grad. Anički Jader je bio opasan bedemima sa svih strana, na jugoistočnom bedemu su bila troja vrata, jedna vrata su služila za promet ljudi, druga za promet roba a srednja su bila za različite namjene. Ispred bedema je bila kolonija onih koji po rođenju nisu bili Rimljani, a obavljali su različite teške fizičke poslove, te uzgajali stoku, povrće i prodavali ih u gradu. Na ovoj sceni se vide zasadi maslina, čempresa i lovora tipičnih mediteranskih biljaka koje su bile i u doba antike na ovim terenima. Amfiteatar je bio izvan bedema te je to posljednja scena u aplikaciji u kojoj će detaljnije biti riječi o njemu, a ovdje se vidi kada Rimljani idu iz amfiteatra prema ulaznim vratima.
Druga scena je na ulazu u Grad, na početku ulice Decumanus Maximus, danas poznate kao Kalelarga, koja je bila na istom mjestu tada i danas, širina joj je bila 5 metara kolnik i po 2 metra sa svake strane za pješake, ukupno 9 metra. Po dužini u prvom redu su građene insule, iza njih niži ili manji objekti ali uklopljeni u kvadraturu insule, takav je bio raster ulica u Jaderu. Odmah na ulazu u Grad mogla se na manjem trgu osjetiti vreva rimskog gradskog života, jedni su prodavali a drugi kupovali, robove, konje, tepihe, keramiku i sl. Uokolo su bile taberne, trgovine na malo različitim proizvodima i uslugama, nisu svi znali čitati i pisati latinski pa su trgovci stavljali različite predmete na vrata i oko vrata koji su upućivali na konkretnu prodaju ili uslugu.
– Pronašao sam ilustracije na kojima je vidljivo da se i u rimsko doba roba sušila na ulici, balkonima i prozorima, isto kao i danas u dalmatinskim mistima, poznato po nazivu tiramol – priča Ujdur.
Radnja svakodnevice scene odvija se u blizini temeljnog tornja akvedukta i javnog rimskog kupatila, terme. Akvedukt se sastoji od dva kraka – prvi stariji krak ide s Kneževića vrila, na području Vranskog jezera, drugi krak ide od izvora Kučina do područja današnjeg Smiljevca, gdje se priključuje na prvi aquadukt kako bi Jader dobio veći kapacitet vode. Vodu su građani uzimali na česmama uz toranj. Tu su bili i bazeni i korita za pranje robe. Ovakva korita su imale samo insule u unutrašnjem dvorištu, ostali su uzimali vodu i prali rublje na nogostupima ili malim trgovima za veće gradske četvrti.
Rimsko javno kupatilo je imalo i toplu vodu pa su ih zvali “terme”. Ovo su prve terme od njih ukupno pet koliko je pronađeno na teritoriju Jadera, na današnjem sjecištu ulica Špire Brusine i Ruđera Boškovića. Na periferiji grada uz zidine s unutrašnje strane su bile trgovine i obrti koji nisu mogli biti na tržnici, kovači, kožari, konjušari. Ovdje su bile i štale, boksovi za konje, jer su ih Rimljani čuvali i pazili isto onako kako se danas čini s autima i motorima.
Zadar je imao sve što i najvažniji rimski gradovi, poput Curia, Kapitolija, Foruma, Nimfe i Amfiteatra, a sve se to možemo vidjeti u ovom videu koji nas vraća dva tisućljeća u prošlost.
Stipan Ujdur je računalni stručnjak koji je u mirovini izradio više od stotinu 3d modela hrvatskih znamentosti, među ostalim Dioklecijanove plače, Antička Narona u Vidu kod Metkovića i renesansnog Dubrovnika prije nego ga je pogodio potres 1667. godine.
Cijeli tekst Jurice Gašpara dostupan je na linku.
