Priča o Viru kao uspješnoj turističkoj destinaciji je mit koji počiva na nevjerodostojnim podatcima o uspjesima turističke politike koju provodi općinska vlast na otoku, rekao je danas na konferenciji za medije Mosta za Zadarsku županiju dr. sc. Đani Bunja, inače sveučilišni profesor na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti.
– Vir se svrstava uz bok vodećih istarskih destinacija i prikazuje kao šampiona hrvatskog turizma jer je u 2020.g ostvario 2,3 milijuna noćenja. Ta tvrdnja jest pogrešna i predstavlja pretenciozno prikazivanje podataka o ostvarenom turističkom prometu. Naime, prema podatcima iz sustava eVisitor za 2020.godinu na otoku Viru ostvareno je, zapravo, 440.952 turističkih noćenja i 1.851.328 noćenja u nekomercijalnim objektima za smještaj. Boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje je nekomercijalni turistički promet. On ne ulazi u turističke statistike ni sukladno Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o europskim statistikama o turizmu, koja taj oblik turizma definira kao neiznamljeni smještaj, ističe Bunja.
Svjetska turistička organizacija (UNWTO) u turiste ubraja i one koji posjećuju prijatelje i rodbinu. Međutim, turisti koji pripadaju skupini VFR (visiting friends and relatives) nisu vikendaši, tj. vlasnici kuća za odmor i članovi njihovih obitelji. Oni se, zapravo, smatraju domaćinima. U turiste se mogu ubrojiti jedino njihovi gosti kojima se usluga smještaja ne naplaćuje.
– Budući je zakonodavac predvidio da se svi oni, tj. i vikendaši i oni koji ih posjećuju, moraju prijaviti u sustav eVisitor ingeniozno ih je proglasio nekomercijalnim turistima, a radi se o pojmu nepoznatom u europskom i međunarodnom kontekstu. Dakle, riječ je o još jednoj hrvatskoj izmišljotini. Zato iznosimo prijedlog da se napusti pogrešna praksa miješanja krušaka i jabuka te da se jasno i nedvosmisleno razgraniči turiste od oni koji to nisu, poručuje Bunja.
Prema rezultatima istraživanja TOMAS proizlazi da je u 2019. godini po osobi i noćenju prosječna potrošnja turista iznosila 97 eura, u obiteljskom smještaju 88 eura na dnevnoj razini. U tom slučaju ukupna turistička potrošnja za 2019. godinu na otoku Viru trebala bi iznositi 231.060.632 eura ili više od 1,733 milijardi kuna. Razvidno je da se to nije dogodilo, a nije ni vidljivo u Proračunu Općine Vir.
– Prosječna dnevna potrošnju vikendaša prema rezultatima istraživanja Instituta za turizam iznosi 25,50 eura (prosječna dnevna potrošnja tzv. nekomercijalnih turista na trgovinu i druge usluge). U tom slučaju ukupna turistička potrošnja trebala bi iznositi 111.635.283 eura ili približno 840 milijuna kuna. Nesporno je da je ova procjena vjerodostojnija, nego ona u koju nas želi uvjeriti općinska vlast. Prema istom istraživanju turisti 17% od ukupne potrošnje izdvajaju na usluge hrane i pića izvan smještajnog objekta. Nadalje, prema podacima DZS-u udio alkoholnih i bezalkoholnih pića koji su podložni oporezivanju na njihovu potrošnju po stopi od 3%, čine između 20 i 25% ukupnih prihoda ugostiteljskih objekata iz skupina restorani i barovi. Prema tome, kad bismo povjerovali PR-u općinske vlasti (tj. plaćenoj promidžbi iz laboratorija Virskog lista), tada bi u Proračunu na mjestu stavke 61424 trebao stajati iznos od 2 milijuna kuna. Međutim, u njegovu izvršenju za 2019.g. pronalazimo iznos u visini od 584.703 kuna. Navedeni iznos, ipak konvenira pravom stanju stvari, odnosno stvarnom turističkom prometu, tj. ostvarenih 718.423 noćenja turista, kaže Bunja.
– Teza da je Vir šampion turizma smiješna je i neozbiljna. U tom kontekstu još su više smiješni i neozbiljni ministrica turizma (i športa) i župan Zadarske županije. Ministarica Brnjac, veličanjem virskog turističkog uspjeha, zapravo, još jednom dokazuje da se Hrvatskoj turizam događa. Župan Longin koji smatra da je Vir sinonim za turizam u Hrvatskoj i perjanica turizma Zadarske županije, u stvari, proglašava samoga sebe čovjekom koji nema pojma o čemu govori. U Mostu za Zadarsku županiju smatramo da je oblik kojega je poprimio hrvatski turizam rezultat stihije, a ne sustavnog planiranja i smišljenog upravljanja njegovim razvojem. Stoga u svrhu unaprjeđenja svijesti o važnosti turizma za Hrvatsku želimo predložiti da se kao prvi korak poduzme u javnosti prezentiranje vjerodostojnih podataka o hrvatskom turizmu, a ne onih koji stvaraju lažnu sliku o njegovoj uspješnosti.
