Zadarska županija najuspješnija je u Hrvatskoj u sektoru marikulture, toliko da su u najatraktivnijim zonama za uzgoj ribe kapaciteti iskorišteni. Trenutačno je slobodna jedna zona kod otoka Mauna, predviđena za uzgajalište bijele ribe kapaciteta do 5.000 tona, te jedna iza Dugog otoka, na otvorenom moru, od koje uzgajivači zaziru jer nisu dovoljno svladali tehnologiju ili procjenjuju da im uzgoj tamo ne bi bio isplativ. Ipak, uvijek ostaje mogućnost da se inicijativa nekog investitora razmotri i vidi je li prihvatljiva s obzirom na prostorni plan, rekao je gostujući na Radiju 057 pročelnik Upravnog odjela za pomorsko dobro, more i promet Zadarske županije Krešimir Laštro.
– Za razvoj marikulture na našem području podloga je bila studija o korištenju mora i podmorja izrađena 2003. godine, prva takva u Republici Hrvatskoj. Njome su određene četiri zone pogodne za pojedini vid marikulture, od kojih je jedna samo za uzgoj bijele ribe i tune, dok je zona za uzgoj školjki u Podvelebitskom kanalu i Novigradskom moru. Zone su uključene u prostorni plan i nakon toga su se mogle dodjeljivati lokacijske dozvole, akti za izgradnju i na kraju koncesije.
Svi uzgajivači ribe, kao i koncesionari za sidrenje, plaćaju koncesiju koja se dijeli na tri dijela – državi, županiji i gradu ili općini. Koncesija je pravo kojim se pomorsko dobro dijelom ili u cijelosti isključuje iz opće uporabe i daje na korištenje gospodarskim subjektima ili se radi o insfrastrukutri i objektima od javnog interesa. Postoje i koncesijska odobrenja, koja su jednostavnija od koncesija, jer ne isključuju opću uporabu javnog dobra, poput iznajmljivanja ležaljki i suncobrana.
– U županiji trenutačno imamo 124 koncesije, od čega se najveći dio odnosi na marikulturu. Ima tu i drugih stvari, poput ski lifta u Kolanu, na plaži Katarelac, koji je tamo već 20 godina, mislim i prvi takav u Hrvatskoj, kaže Laštro.
Inače, pomorsko dobro čine unutarnje morske vode, teritorijalno more i obalni pojas ne manji od šest metara. Po tom obalnom pojasu, zbog brojnih otoka, Zadarska županija je najvećima u Hrvatskoj, s 1.300 kilometara obalne crte. Sama kopnena linija duga je tek 280 kilometara.
Važan dio djelatnosti ovog odjela je skrb o lučkoj infrastrukturi i vezovima. Po nekim evidencijama, na našem području registrirano je preko 20.000 plovila, a za sve njih mora se osigurati kvalitetan vez. Zbog toga je osnovana Županijska lučka uprava Zadar, koja u ovom trenutku upravlja sa 112 luka županijskog i lokalnog značaja. Lukom u Gaženici, putničkom lukom Poluotok i Ribarskom lukom Lamjana, kao lukama od državnog interesa, upravlja Lučka uprava Zadar.
– Županijska lučka uprava prošle godine je u sanaciju, rekonstrukciju i gradnju luka uložila gotovo 60 milijuna kuna. Jedan od značajnijih projekata bila je rekonstrukcija luke SIlba Žalić vrijedna 10 milijuna kuna, rekonstrukcija u Mrljanama bila je vrijedna 3 milijuna kuna, izvađene su podrtine i olupine, napravljena funkcionalna luka na otoku Pašmanu…
Županija putem Županijske uprave za ceste upravlja i cestovnim prometom. Njoj je na upravljanje dodijeljeno 1.170 kilometara lokalnih i županijskih cesta, a u prošloj godini u redovito i izvanredno održavanje te građenje novih cesta uložilo se oko 50 milijuna kuna.
