Općina Pakoštane usvojila je Urbanistički plan uređenja obalnog pojasa uvale otoka Vrgada, izrađen povodom namjere Županijske lučke uprave da rekonstruira i nadogradi luku za javni promet.
– To idejno rješenje izradila je Obala iz Splita prije 20 godina. Sada je poboljšano, ali niti u jednom slučaju se ne radi o gradnji marine kao što neki žele nametnuti u javnosti, izričit je načelnik Općine Pakoštane, Milivoj Kurtin.
Njega smo jutros zatekli, a sasvim slučajno je na stolu imao završni rad nakon studija pomorskog menadžmenta na Pomorskom fakultetu u Splitu, u kojem je provedena anketa među više od polovice od 180 prijavljenih stanovnika Vrgade.
– Iako se barata s krivom tezom o marini, većina ispitanika imala je pozitivan stav. Sjeverna luka na udaru je vjetra kada ne može pristajati ni brod koji dnevno više puta povezuje Vrgadu s kopnom, nego odlazi u uvalu sv. Andrije gdje je smještena i većina brodica domaćeg stanovništva. Izgradnjom vanjskog lukobrana dobila bi se prava morska zaštita i od posolice te sigurna luka u kojoj je predviđeno 145 veza. Većina komunalnog tipa, a višak bi se tijekom sezone moga iskoristiti za dodatni prihod od nautičara. Dakle, to je luka otvorena za javni promet, a nikako ne marina u kojoj bi brodovi bili na stalnom vezu, ističe načelnik Pakoštana i dodaje kako se za Vragdu projektira i kanalizacija.
Treba iskoristiti priliku da se poboljšanje lučke infrastrukture financira novcima EU fondova prema kojima će ŽLU aplicirati zahvat u lučkom području kojim gospodari na Vrgadi, najavio je ravnatelj Davor Škibola.
Svi brodovi za javni prijevoz u vlasništvu su Proizvođačko-ribarska zadruga Vrgada, čiji upravitelj Davor Torić bezuvjetno podržava namjeru da se uredi luka u Vrgadi, građena za vrijeme Austrije.
– Ja živim na Vrgadi i imam svoj brod i moram strahovati hoće li bura ili ću ga preseliti u uvalu sv. Andrije s druge strane otoka. Protiv uređenja luke uglavnom su vikendaši i oni iz dijaspore. Oni žele sačuvati sadašnju luku u ime netaknute lipote. Mi ne možemo od nje živiti. To je samo nasut kamen. Jedino što je na samom lukobranu ostao klesani kamen iz vremena austrijske vlasti. Novi lukobran jedini je način da se zaštiti luka i stvore uvjeti za njenu funkcionalnost, ustvrdio je Torić.
Upravitelja zadruge Vrgada smeta što se uređenje luke pogrešno predstavlja u javnosti kao gradnja marine, betonizacija otoka itd. I to od strane onih koji ne žive i nemaju povezanu egzistenciju s Vrgadom.
– Ne radi se o marini koja kod nekih izaziva strah od ograde, ističe Torić. Na tom malom otoku nema apartmana, ali ima čak sedam ugostiteljskih objekata od kojih većina živi od turista a još više od nautičara u što smo se i sami uvjerili u rujnu prošle godine.
Njima treba stvoriti uvjete za siguran veze i boravak na Vrgadi, što je prema riječima Torića, ujedno dodatni prihod za Vrgadu.
Prirodne datosti Vrgade, klifovi i fenomen bora koji visi na lokaciji “pod brigom” treba zaštititi, piše u usvojenom Planu, kojeg je izradio Argheo iz Zagreba. U javnoj raspravi na UPU uvale Vrgada stiglo je i odgovoreno na 39 primjedbi.
