I dalje nema mira i sloge u Ravskom kanalu. S jedne strane su mještani i turisti, s druge strane uzgajalište riba Cromaris zbog kojeg su se stanovnici ovog malog otoka u zadarskom arhipelagu ponovno obratili portalu Morski.hr s novim snimkama koje prikazuju onečišćeno more.
Stanovnici se žale da svakodnevno trpe onečišćenje mora zbog Cromarisovim kaveza smještenih u Ravskom kanalu u uvali Velo Žalo. Najnovije snimke koje su nam poslali na adresu redakcije pokazuju, kažu, ogromnu količinu masti koja pluta kanalom i ide lagano prema uvalama Marnjica, Grbačina i Grbavač.
Žale se malobrojni stanovnici Rave da su se ovog ljeta mogli kupati tek kad bi oko podneva zapuhao maestral koji bi razbio prljavštinu i masnoću od stijene. Prizori su to od kojih se, kažu mještani, dizao želudac i nautičarima koji su zbog toga napuštali otok. Prljavština i smrad nisu se svidjeli niti turistima u apartmanima pa je, kažu, bilo slučajeva da su gosti odlazili prijevremeno tražeći povrat novca.
<div><small><a href=”https://youtubeembedcode.com/pl/” mce_href=”https://youtubeembedcode.com/pl/”>youtubeembedcode.com/pl/</a></small></div><div><small><a href=”https://kasinoutansvensklicens.nu/” mce_href=”https://kasinoutansvensklicens.nu/”>Casino utan svensk licens</a></small></div>
– Kvaliteta našeg života je trajno ugrožena, to trpe naša djeca, mi, a i ljudi koji pošteno i vrijedno rade u svojim restoranima i apartmanima. Pitamo se, dokle nas politika misli tlačiti i uništavati jadranske bisere poput Rave, Iža i Dugog otoka. Ima li itko normalan u državi da vidi našu muku koju živimo već par godina? Kako će priroda dobiti šansu, kad je sustavno uništavaju? Dokle ovako? Strpljenja je sve manje – stoji u pismu koje smo dobili od stanovnika otoka Rave.
– Nerijetko su turisti nautičari ovo ljeto napuštali naš otok zbog toga, a turisti iz apartmana tražili povrat novca,tj. smanjenje dogovorenog iznosa. Nažalost su bili u pravu – kazuje nam ožalošćeni otočanin.
– Pogledajte samo što se dopustilo uzgajivačima na Ugljanu, Ižu i Ravi. Ovi krugovi su farme ribe, ljudi, ovo nam priroda neće oprostiti. A našu djecu neću ni spominjati. Ovaj zadnji video je snimljen u lipnju, točno ispred moje kuće, u 10 sati u jutro. I tako je svaki dan! Di će se moje djete kupati? U Cromarisovoj masti? Kakvi su to ljudi koji im dozvoljavaju farme ribe i ovoliko njih na ovakvim biserima kakvi su otoci Rava, Iž i Dugi otok? Prokleto je to sve… – komentira čitatelj.
U posjedu smo najnovijeg izvještaja Službe za zdravstvenu ekologiju i zaštitu okoliša Zavoda za javno zdravstvo Zadar, a koje se odnosi na monitoring stanja iz 2020. godine, a u čijem zaključku stoji da se kao i prijašnjih godina na istoj lokaciji, može zaključiti kako aktivnost uzgoja bijele ribe na ovoj lokaciji ima ograničeni utjecaj na morsko stanište kao i sastav bentoskih organizama.
Utjecaj aktivnosti uzgoja vidljiv je samo na ograničenom području profila – ispod kaveza i do cca 25 m od kaveza, dok je na ostalom dijelu profila sastav biljnih i životinjskih zajednica uobičajen za ovaj dio Jadrana i ovakvu konfiguraciju terena. Tipični organizmi poput volka, školjkaša, trpova, ježinaca i zvjezdača uočeni su i na drugim uzgajalištima diljem Jadrana te čine uobičajene infralitoralne zajednice ispod marikulturnih zahvata. Njihova prisutnost doprinosi bržoj asimilaciji organske tvari podrijetlom iz uzgoja u morski okoliš. Izostanak naslaga bakterija roda Beggiatoa sp. Koje su uobičajene u ovom periodu nakon visokog intenziteta hranidbe riba na uzgajalištima slične dubine, upućuje na dobru izloženost strujama i pravilnog planiranja kapaciteta uzgoja od strane uzgajivača.
Postojanje stabilnih životinjskih populacija na dnu ispod kaveza ukazuje na stabilne uvjete s dovoljno kisika na samom dnu. Uočeno stanje podudara se s podacima u literaturi koji navode na ograničeni utjecaj kaveznog uzgoja ribe na morski okoliš, izražen samo u neposrednoj blizini uzgajališta, najčešće ne dalje od 20 do 25 m od ruba kaveza (Katavić, 2006). Od organizama koji čine tipične zajednice ispod marikulturnih zahvata, najprisutniji su trpovi roda Holothuria sp., dok je ispod samih kaveza s ribom uočena vrlo mala količina dagnji i ostalih školjkaša koji uobičajeno dospijevaju na morsko dno.
Stanje dokumentirano tijekom ovog istraživanja u listopadu 2020. godine upućuje na visoki standard koncesionara u odgovornosti prema zaštiti morskog okoliša. Upotrebom metode CARLIT, veći dio obalnog pojasa u blizini kaveza a u odnosu na referentnu lokaciju karakteriziran je s visokom vrijednosti EQR, osim dva manja dijela na kojima su kavezi najbliži obali i gdje je mogući utjecaj na obalni pojas posljedica blizine obale i transporta nusprodukata uzgoja vjetrom (bura i jugo).
Manje nakupine zelenih algi su uočene tek u uvučenijim dijelovima stijena gdje je smanjen protok vode, poglavito za vrijeme oseke, što pogoduje njihovom razvoju u proljetnom periodu. S obzirom da je to uobičajena pojava i na drugim dijelovima obale (primjerice i na referentnoj postaji), ne može se isključivo pripisati utjecaju uzgajališta, već se može smatrati i normalnom pojavom na terenima slične konfiguracije s nešto manje strmom obalom, pojašnjavaju iz Zavoda za javno zdravstvo Zadar
Cromaris je u međuvremenu pojačao proizvodnju, a na svojim stranicama su objavili i Izvješće o održivosti, ali za 2020. godinu i na engleskom jeziku, no i ono se, naravno, bazira na podacima iz prethodnih godina. Na hrvatskom jeziku o istom izvješću tek se generaliziraju certifikati koje ova tvrtka posjeduje i posvećenost kvaliteti, pa podsjećaju da svi najrelevantniji certifikati potvrđuju njihovo djelovanje u skladu s prirodom.
