Iako Zadarska županija već godinama nije osnivač Opće bolnica Zadar, osim što su ravnatelje i njegov pomoćnik vijećnici, župan Josip Bilaver pohvalio se novim projektom. Za novi operacijski blok, župan je rekao kako će biti za 50 posto već objekt od poliklinika, da se u listopadu očekuje građevinska dozvole. Istaknuo je Bilaver kako se on zauzima kod Vlade da taj projekt uđe u proračun RH, što bi valjda trebalo biti osigurano jer je OBZ državna bolnica, te je poželio da se prezentacija projekta priredi na županijskoj skupštini.
Taj je projekt već najavljen, a detalje nam je iznio zamjenik ravnatelj Boško Katić na novinarski upit, a poslao je i fotografije idejnog rješenja:
Projekt Centralnog operacijskog bloka Opće bolnice Zadar trenutno se nalazi u fazi ishođenja lokacijske dozvole, dok se paralelno izrađuje glavni projekt kako bi se po završetku dokumentacije moglo pristupiti ishođenju građevinske dozvole. Riječ je o jednom od najvećih infrastrukturnih i zdravstvenih projekata u Hrvatskoj, a zasigurno najvećem zdravstvenom infrastrukturnom projektu u Zadarskoj županiji. Nakon izgradnje Poliklinike i provedbe energetske obnove stacionarnih zgrada, na red dolaze kirurške djelatnosti i Centralni operacijski blok kao pravo srce bolnice. Ovim projektom stvaraju se uvjeti za daljnji razvoj i pozicioniranje Zadra kao snažnog regionalnog bolničkog središta, s kapacitetima, opremom i organizacijom kakvu ovaj prostor i njegovi stanovnici zaslužuju.
Novi Centralni operacijski blok predviđa ukupno 13 integriranih operacijskih dvorana, od kojih su dvije hibridne operacijske sale, dok je dodatno planirana i operacijska sala unutar OHBP-a za manje hitne zahvate i intervencije. U novom bloku objedinit će se opća kirurgija, dječja kirurgija, abdominalna kirurgija, traumatologija i ortopedija, neurokirurgija, vaskularna kirurgija, torakalna kirurgija, plastična kirurgija, urologija, ORL, oftalmologija i ginekološka kirurgija, uz stvaranje uvjeta za razvoj robotske kirurgije, naprednih neurokirurških, vaskularnih, intervencijskih i mogućih kardiokirurških procedura. Poseban naglasak stavljen je na razvoj robotske kirurgije, minimalno invazivnih zahvata i hibridnih operacijskih dvorana. Projektom se stvaraju prostorni i tehnički uvjeti za instalaciju najsuvremenije opreme, uključujući intraoperacijski CT, napredne angiografske „biplane“ sustave, robotske platforme i drugu tehnologiju kakvu danas imaju najjači europski bolnički centri.
Ključna vrijednost projekta je i planirani heliodrom na krovu nove zgrade, u istoj funkcionalnoj vertikali s hitnim bolničkim prijemom, operacijskim blokom i jedinicom intenzivnog liječenja. Takvo rješenje omogućuje najkraći mogući put pacijenta od helikopterskog prijevoza do operacijske sale ili intenzivnog liječenja, što je od presudne važnosti kod politrauma, moždanog udara, akutnog infarkta miokarda i drugih hitnih stanja.
Projekt će se realizirati fazno, s osnovnim ciljem da se tijekom cijelog razdoblja gradnje osigura neprekidan rad bolnice i svih kirurških djelatnosti. Prva faza obuhvaća izgradnju novog dijela kompleksa koji će biti u potpunosti funkcionalan prije početka uklanjanja postojećih prostora kirurgije i Jedinice intenzivnog liječenja. Kako bi se osigurao nesmetan rad bolnice tijekom izvođenja radova, projektom je predviđena i izgradnja privremene trafostanice i kotlovnice koje će tijekom gradnje preuzeti funkciju postojećih sustava. Po završetku izgradnje njihove će se funkcije integrirati u novu građevinu i trajna tehnička rješenja. Jedan od temeljnih projektnih zadataka jest osmisliti i fazno organizirati izgradnju na način da Opća bolnica Zadar tijekom cijelog razdoblja izvođenja radova neprekidno pruža zdravstvenu zaštitu, uz poštivanje svih zakonskih, tehničkih i sigurnosnih standarda te minimalnih uvjeta za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Na taj će se način osigurati kontinuitet operacijskog programa, hitnog prijema, intenzivnog liječenja i svih ostalih ključnih bolničkih funkcija bez prekida rada.
Paralelno s pripremom ovog projekta već se provode ulaganja u postojeće kapacitete. Trenutno je u fazi izvršenja ugovor za dvije integrirane operacijske sale na Odjelu ginekologije, dok je u tijeku postupak javne nabave za adaptaciju operacijske sale na Odjelu oftalmologije. U planu je i adaptacija rodilišta i rađaonice, uključujući novu operacijsku salu za hitne carske rezove. Po preseljenju oftalmologije u novi operacijski blok, postojeća oftalmološka operacijska sala ostat će na raspolaganju pedijatriji i hitnom pedijatrijskom prijemu. Dugoročno je planirano i funkcionalno povezivanje zgrada pedijatrije i ginekologije, čime će se stvoriti suvremeni „Centar za majku i dijete“, organiziran prema najnovijim europskim standardima, a istovremeno funkcionalno povezan s ostatkom bolničkog kompleksa.
Projekt se temelji na prostorno-funkcionalnom programu, studiji predizvodljivosti, projektnom rješenju i drugim stručnim podlogama koje analiziraju postojeće stanje, potrebe bolnice, faznost gradnje, prometna i tehnička rješenja, energetsku učinkovitost, digitalnu integraciju, heliodrom i budući razvoj bolničkih djelatnosti. Tehnološku podlogu projekta, odnosno prostorno-funkcionalni program, izradila je tvrtka Klimaoprema d.o.o. Nakon provedenog postupka javne nabave, ugovor za izradu kompletne projektno-tehničke dokumentacije dodijeljen je tvrtki Respect-ing d.o.o., u vrijednosti od 612.500 eura. U sklopu projektnog tima, za medicinsko-tehnološki dio projekta angažirana je specijalizirana tvrtka Pristine d.o.o., koja ima iskustvo u projektiranju najsloženijih zdravstvenih objekata, uključujući i novi KBC Osijek, najveći zdravstveni infrastrukturni projekt u novijoj povijesti Hrvatske. Riječ je o tehnološki iznimno zahtjevnom projektu koji, osim arhitektonskog projektiranja, obuhvaća medicinsko-tehnološke procese, operacijske dvorane, OHBP, JIL, medicinsku opremu, logistiku i sve funkcionalne veze budućeg Centralnog operacijskog bloka.
Cilj projekta nije samo izgraditi novu zgradu, nego stvoriti moderan, digitalno integriran i funkcionalno povezan kirurško intervencijski centar koji će omogućiti bolji tijek rada, kraće vrijeme obrade pacijenta, sigurnije uvjete rada, bolju kontrolu infekcija, racionalnije korištenje opreme i prostora te uvođenje postupaka koje danas zbog prostornih i tehničkih ograničenja nije moguće razvijati u punom opsegu.
