Zbog toga što je odlagalištem Karepovac u Splitu pred zatvaranjem a Centra u Lečevici na dugom štapu, špekulacije o tome da će dio komunalnog otpada voziti se u Centar za gospodarenje otpadom u Biljanim Donjim.
Potvrdio je to za Radio Zadar direktor tvrtke Eko do.o.o Toni Kozina.
Riječ je o otpadu s područja Kaštela, o čemu su se vodili razgovori tijekom prošlog mjeseca u Fondu za zaštitu okoliša u Zagrebu. Direktor CGO-a, podsjeća da centar još uvijek radi u takozvanom jamstvenom režimu.
– Gdje se dokazuje funkcionalnost sustava kroz stvarni rad postrojenja i prati se performanse tog sustava i otklanjaju se eventualni nedostaci, tako da mi za sada ne možemo zaprimati te količine iz Splitsko-dalmatinske županije, s obzirom da nam je krenula i sezona i količine se drastično povećavaju. Možemo raspravljati o tome tek tamo nakon sezone, odnosno nakon 1. listopada, istaknuo Kozina.
Prema podacima koje Kozina dostavio Slobodnoj Dalmaciji, od početka operativnog rada u Biljanima je izmjereno 28 tisuća tona miješanog komunalnog otpada sa zadarskog područja. Tome treba dodati 860 tona iz Ličko- senjske županije pri čemu se uglavnom misli na dio Paga s Novaljom, tako da se u prvoj turističkoj sezoni očekuje boom u količini smeća.
Prema procjeni Kozine to bi na dane moglo dosegnuti 400 tona. Ukoliko se on neće moći obraditi u tom danu, u CGO Biljane napravljena je prihvatna jama u kojoj je rok trajanja otpada 7 dana.
A kada užari, to će se tek ćutjeti.
Kako je CGO Biljane Donje projektiran je tako da zaprima otpad iz Zadarske i dijela Ličko-senjske županije, tražit će jasno definiranje odgovornosti u slučaju zaprimanja otpada sa splitskog područja i mogućih kvarova na postrojenju.
– Slijedom toga ćemo uskoro uputiti jedan dopis prema Fondu za zaštitu okoliša za njihovo službeno mišljenje o mogućim posljedicama prihvata otpada izvan obuhvata CGO Biljane Donje, najavio je Kozina. Postoji i garantni rok.
Manje od toga nije jasno kako to da slovenski Riko još nije u cijelosti isplaćen, a da je kredit od 15 milijuna eura, predstavljen kao biti ili ne biti. Riko potražuje 2,4 milijuna eura, ali to treba (ne)odobriti Vijeće za rješavanje sporova.
U kolovozu 2025. godine smo objavili kako bi se s kreditom od 15 milijuna eura trebao zatvoriti revolving kredit kod Erste banke u iznosu od 6 milijuna eura, otvorena dugovanja prema izvođaču radova u iznosu od 5.194.956,64 eura te eventualno pokriti potencijalna dodatna potraživanja od 3.6 milijuna eura.
Sve to plaćaju građani na povećanim računima.
