Na Sveučilištu u Zadru krajem svibnja održao se međunarodni znanstveni skup Psycholinguistics of Slavic Languages (PsychoSlav) (hr. Psiholingvistika slavenskih jezika). Skup su suorganizirali Odjel za lingvistiku i Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru te Arktičko sveučilište Norveške u Tromsu.
Na Sveučilištu u Zadru tom se prilikom okupila skupina istraživača, i to ponajprije lingvista i logopeda. Sudionici su raspravljali o obradi jezika, višejezičnosti, međujezičnom utjecaju te o različitim aspektima usvajanja jezika u različitih populacija. Sudionici su tako produbili svoje spoznaje o proizvodnji i razumijevanju jezika, o utjecaju koji jezici koji supostoje u umu govornika imaju jedan na drugi, kao i o usvajanju jezika u ranoj dobi ili kod još nerođene djece te u djece s autizmom i ADHD-om. Znanstvenici su također stekli vrijedna saznanja i o uporabi suvremenih psiholingvističkih metoda istraživanja jezika, pri čemu nerijetko surađuju lingvisti, logopedi i liječnici poput pedijatara, psihijatara i neurologa.
Skup PsychoSlav prvi je put organiziran na Sveučilištu u Tübingenu 2022. godine, a dvije godine kasnije održalo se njegovo drugo izdanje na Sveučilištu u Wrocławu u organizaciji tamošnjega Centra za korpusna i eksperimentalna istraživanja slavenskih jezika Slavicus. Organizacija skupa potekla je od ideje o okupljanju znanstvenika koji istražuju slavenske jezike iz psiholingvističke perspektive, a njegov je osnovni cilj potaknuti raspravu među znanstvenicima i stvoriti priliku za uspostavljanje suradnje na međunarodnim i međujezičnim znanstvenoistraživačkim projektima u budućnosti. Skup su financijski podržali Sveučilište u Zadru i Arktičko sveučilište Norveške u Tromsu u sklopu znanstvenoistraživačkog projekta Marie Skłodowska-Curie Actions (MSCA, Grant No. 101154247) koji se provodi pri Centru za jezik, mozak i učenje. Organizacijski odbor – uz koordinatore Saru Košutar (Arktičko sveučilište Norveške, Odjel za jezike i kulturu, Centar za jezik, mozak i učenje, Tromsø), Franu Malenicu (Odjel za anglistiku) i Miju Batinić Angster (Odjel za lingvistiku) – čine još Metka Bezlaj (Odjel za lingvistiku), Lucija Milić (Odjel za psihologiju, studij Logopedija) i Jakov Proroković (Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja). U organizaciji su aktivno sudjelovali zadarski studenti logopedije, anglistike i lingvistike u svojstvu volontera. Znanstveni odbor skupa okupio je znanstvenike iz Norveške, Švicarske, Italije, Poljske, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Bosne i Hercegovine, Srbije i s nekoliko hrvatskih sveučilišta – zadarskoga, zagrebačkoga, osječkoga, riječkoga.
Na zadarskom izdanju PsychoSlava u posljednjem tjednu svibnja rezultate svojih istraživanja izložili su znanstvenici iz Sjedinjenih Američkih Država, Japana, Poljske, Češke, Slovačke, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Portugala, Izraela, Norveške, Švicarske, Rusije, Nizozemske, Francuske, Slovenije, Hrvatske i s Novog Zelanda. U programu se našlo mjesta za 20 usmenih izlaganja, 34 izlaganja u obliku postera i čak pet plenarnih izlaganja pozvanih znanstvenika iz Norveške, Poljske, Češke i Hrvatske.
Pozvani su izlagači sudionicima skupa predstavili rezultate istraživanja na teme: Cross-linguistic influence in grammatical gender processing: Polish in contact with German and Ukrainian (Kamil Długosz, Sveučilište Adam Mickiewicz u Poznańu), When Do Effects Emerge? Resampling Methods for Latency Comparisons in the Visual World Paradigm (Serge Minor, Arktičko sveučilište Norveške UiT, Tromsø), Modeling multilingual grammatical acquisition and attrition: the role of similarity, cue salience, and learner’s age (Natalia Mitrofanova, Arktičko sveučilište Norveške UiT, Tromsø), Early acquisition and comprehension of polysemous words in Croatian (Ana Werkmann Horvat, Sveučilište u Osijeku), Czeching the Baby Brain: Rhythm, Words, and Speech Sounds in Early Language Development (Kateřina Chládková, Karlovo sveučilište u Pragu). Ostala su izlaganja bila raspoređena u dvije sesije. U općoj sesiji programa izlagali su se rezultati psiholingvističkih istraživanja slavenskih jezika, a tematska sesija Cross-Linguistic Influence in Slavic Bilingualism (hr. Međujezični utjecaj u slavenskoj dvojezičnosti) bila je posvećena istraživanju međujezičnog utjecaja u dvojezičnosti.
Nesumnjivo je da je ovaj zajednički pothvat u međunarodnoj i međuodjelnoj suradnji poslužio ne samo kao prilika za stjecanje vrijednih znanja nego je i iskorišten za umrežavanje zadarskih znanstvenika i studenata s vodećim stručnjacima u psiholingvistici.
Više informacija o skupu može se saznati na mrežnoj stranici https://conference.unizd.hr/psychoslav2026/.
