Na Sveučilištu u Zadru s radom je započela 7. međunarodna konferencija Mediterranean Maritime History Network (Mreža pomorske povijesti Mediterana) koja okuplja istraživače pomorske povijesti Mediterana. Na konferenciji sudjeluje preko 70 sudionika iz svijeta i Hrvatske koji će predstaviti svoja istraživanja koja imaju zajedničku dodirnu točku s Mediteranom.
V. d. pročelnika Odjela za povijest i član organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Mateo Bratanić istaknuo je kako se konferencija uklapa u proslavu 70 godina studija povijesti na Sveučilištu u Zadru. Odjel za povijest hrvatski je lider u istraživanju pomorske povijesti te na sve tri razine sveučilišne nastave nudi kolegije iz različitih aspekata pomorske povijesti, posebno istaknuto doktorskim programom iz pomorske povijesti „Jadran – poveznica među kontinentima“.
– Pomorska povijest Zadra proteže se više od 3000 godina, razvijajući se od prapovijesnog liburnskog naselja u dominantnu jadransku pomorsku i trgovačku silu koja je oblikovala mediteransku trgovinu, izdržala brojne imperijalne opsade te danas služi kao jedna od najprometnijih putničkih luka u Hrvatskoj. Priča započinje u 9. stoljeću prije Krista s Liburnima, ilirskim plemenom poznatim po iznimno vještim pomorcima koji su grad uspostavili kao ključno trgovačko središte za trgovinu s Grcima i Rimljanima. Liburni su čak osmislili specifičnu, brzu galiju poznatu kao liburna, koju je kasnije preuzela i koristila rimska mornarica, istaknuo je Bratanić.
Nakon doseljenja Hrvata, brodovi tipa kondura i sagena bili su ključni za ranosrednjovjekovnu pomorsku moć šire zadarske regije, osobito kao okosnica povijesne hrvatske kraljevske mornarice. Zavidna pomorska snaga Zadra brzo ga je učinila izravnim suparnikom Mletačke Republike, potičući stoljeća intenzivnih geopolitičkih sukoba oko pomorske prevlasti, od osvajanja grada u Četvrtom križarskom ratu, preko „prodaje Dalmacije“ 1409. godine, do pada Venecije 1797. godine, kada su Zadrom kratko upravljali Francuzi, a zatim Austrijanci, koji su modernizirali luku i infrastrukturu pomorske trgovine. Zadar je bio glavni grad austrijske pokrajine Dalmacije tijekom cijelog 19. i početka 20. stoljeća.
Grad je nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu postupno obnovio svoj pomorski identitet, preusmjeravajući fokus s vojnih operacija na međunarodnu trgovinu, lokalno ribarstvo i turizam. Kako bi se prilagodio brzo rastućem komercijalnom i kruzerskom prometu, moderna luka Gaženica izgrađena je južno od starog gradskog središta, učvrstivši Zadar kao vodeću mediteransku luku pristajanja, istaknuo je Bratanić.
Dobrodošlicu sudionicima poželio je i rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, ističući sveučilišnu tradiciju znanstvenih istraživanja, nastave i međunarodne suradnje na području pomorskih i mediteranskih studija.
– Sredozemlje zauzima doista jedinstveno mjesto u ljudskoj povijesti. Ono je jedna od velikih kolijevki civilizacije – prostor u kojemu su se stoljećima susretale Europa, Afrika i Azija. Sredozemlje nikada nije pripadalo samo jednom narodu, religiji ili jeziku. Njegovu su povijest oblikovali pluralnost, interakcija, suživot i, povremeno, sukobi. Ono je bilo mjesto susreta kultura, religija, gospodarstava i političkih sustava; prostor razmjene i međusobnih utjecaja koji su duboko oblikovali razvoj širega svijeta. Pomorska djelatnost bila je jedan od glavnih katalizatora tih procesa. Plovidba i pomorstvo omogućavali su cirkulaciju dobara i ideja, poticali znanstveni i kulturni prijenos te stvarali mreže koje su nadilazile političke granice. U mnogim aspektima povijest Sredozemlja neodvojiva je od povijesti pomorske povezanosti. I upravo ovdje, na istočnoj obali Jadrana, ti su povijesni slojevi i danas snažno prisutni. Sam Zadar grad je duboko oblikovan morem. Stoljećima se nalazio na sjecištu pomorskih putova, političkih sfera i kulturnih svjetova. More koje nas okružuje nikada nije razdvajalo; naprotiv, ono je povezivalo. Povezivalo je Zadar sa sredozemnim bazenom, srednjom Europom i širom globalnom zajednicom. Urbano tkivo ovoga grada, njegova kulturna baština i kolektivno pamćenje svjedoče o stoljećima susreta, razmjena i suživota, istaknuo je rektor Faričić.
Ovogodišnje izdanje konferencije temelji se na proširenoj interpretaciji koncepta pomorske povijesti Franka Broezea, kroz pet analitičkih kategorija koje obuhvaćaju ljudske aktivnosti na moru (pomorci, brodovi, navigacija, pomorska trgovina, rat, piratstvo), oko mora (pomorske zajednice, otoci, lučki gradovi, brodarstvo, ribarsko brodarstvo, turističko poslovanje), u moru (ribarstvo, morski resursi, okoliš), zbog mora (sustav pomorskog prijevoza i poduzetničke mreže, pomorska carstva, međunarodne i nacionalne pomorske institucije i politika) i o moru (pomorska kultura i baština, ideologija, mitovi i maritimna poezija, utjecaj mora na umjetnost).
