Sa Sveučilišta u Zadru početkom ovog mjeseca objavljena je vijest da je nakon skoro 20 godina kako se najavljuje, studij mehatronike i robotike postao stvarnost. za njega je dobivena dopusnica Agencije za znanost i obrazovanje koji će se idućeg tjedna na sjednici Senata ustrojiti kao novi, 28. Odjel, odnosno sastavnica.
Na pripremi tog studija radio je tim kojim je koordinirao prof. dr. sc. Marko Valčić s kojim smo razgovarali na Radiju 057 u emisiji Znanje imanje. Razgovor donosimo u dva dijela.
Zanimljivo da je program studija prvo dobio međunarodnu potvrdu, a da se dugo čekala dopusnica Agencije za visoku znanost?
– Zapravo smo kroz 2024. finalizirali svu dokumentaciju koju je trebalo pripremiti za tzv. postupak inicijalne akreditacije studija. Taj postupak provodi i nadzire Agencija za znanost i visoko obrazovanje i to na način da oni osnuju jedno specifično, gotovo međunarodno povjerenstvo ili mješovito povjerenstvo. U ovom slučaju imali smo tri profesora iz Španjolske, Portugala i Italije i profesora sa Zagrebačkog FER-a i studenticu sa Zagrebačkog FER-a. Razgovarali su s upravom, sa mnom kao u tom trenutku stručnim koordinatorom ili voditeljem studija. Nakon toga su imali jedan veliki razgovor i s predstavnicima industrije, grada, županije. Posjetili su sve prostorne kapacitete od samog Sveučilišta preko partnerskih škola, naravno ističem Strukovnu školu Vice Vlatkovića i Tehničku školu Zadar, ali i neke druge njima zanimljive prostore. Nakon toga su isporučili tzv. završno izvješće, prema kojem smo mi stvarno dobili iznimno dobre ocjene, uz tek nekoliko manjih primjedbi koje ćemo naravno prihvatiti i usvojiti u nekakvom narednom razdoblju.
Je li Dopusnica domaćih stigla u pravi čas ili u zadnji čas?
Nikada, naravno, nije kasno. Žao mi je da nije došlo par mjeseci prije, jer bismo onda imali sasvim sigurno i više vremena za promidžbu, za marketing, da se jednostavno šira javnost bolje upozna sa svim onim tehnikalijama i dobije sve odgovore na ona pitanja koja vjerojatno i muče većinu ljudi. Upravo iz tog razloga, kažem, žao mi je da nismo dopusnicu dobili barem par mjeseci ranije, ali u konačnici ono što je jedino važno je da smo je dobili, da je sada studijski program upisan u Upisnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, odnosno da je evidentiran u nacionalnoj platformi Postani student HR, u okviru koje, naravno, naši maturanti već ove godine mogu ne samo vidjeti konačno taj studij na listi potencijalnih studija, nego ga, nadam se, i odabrati i onda, što kažete, na jesen.
Zadar postaje mjesto u kojem će se moći studirati mehatronike i robotike. Kako se novi studij može povezati sa zagrebačkim FER-om (fakultet elektrotehnike i računarstva)?
Ne bih studij uspoređivao s FER-om, on je ipak institucija sama za sebe i tu zaista nije ništa sporno. Ali, kad pričamo o mehatronici, a posebice robotici, zapravo prije svega pričamo o jednom izrazito multidisciplinarnom području koje se sastoji iz više tih temeljnih tehničkih disciplina, poput elektrotehnike, strojarstva, računarstva, automatizacije. Zanimljivo je da, recimo, FER nema studij mehatronike, pa čak ni robotike za sada. To ne znači da se oni time ne bave. To je njima, naravno, osnovna djelatnost, ali s druge strane , Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, fakultet koji je zapravo skoro pa preko puta FER-a, ima taj studij. Odnedavno studij mehatronike i robotike imate i na Tehničkom fakultetu u Rijeci i evo, mi se sada možemo pohvaliti činjenicom da Sveučilište u Zadru ima treći sveučilišni studij mehatronike i robotike u Republici Hrvatskoj.

To je dobra vijest prije svega odnosi na naše maturante koji konačno sada i u Zadaru, odnosno u svom gradu, mogu upisati jedan ozbiljan, kompetitivan tehnički studij koji će sasvim sigurno biti al pari studijima koje ste prije spomenuli.
U programu se ističe da je studij mehatronike i robotike u biti u središtu industrijske revolucije. Povijesno znamo da je industrijska revolucija bila u 19. stoljeću. Ono što znamo u sadašnjosti je da više nemamo industriju. Zadar je nekad bio centar metaloprerađivačke industrije sa svojim poznatim tvornicama. A nije da nema tih pogona i dalje, na kraju krajeva u njima će se odvijati praksa.
Fokusirani smo naravno na suvremene tehnologije koje su negdje između, ako ćemo to hijerarhijski pozicionirati, između industrije 4.0 i 5.0. U tom smislu prvo se mogu referirati na tehnološki razvoj i potrebe industrije u budućnosti, s jedne strane, a s druge strane mogu se kratko referirati i na firme koje djeluju na području grada Zadra i Zadarske županije i koje su i legitimni nasljednici ili počivaju na nasljeđu one industrije, SAS-a, Bagata…
Zadar je prije svega jedan prekrasan turistički grad. Ali nemojmo ipak zanemariti da imamo i dalje iznimno značajan udio industrijskog sektora u cijeloj županiji, samo se možda o tim firmama ne priča dovoljno. Nadam se da će sada i oni dobiti jedan drugačiji vjetar u leđa kroz ovaj studij, jer i kad sam prvi put razgovarao s rektorom Faričićem općenito o ovoj inicijativi, u tom razgovoru smo mi odmah istaknuli da moramo raditi na studijskom programu koji treba privrednom sektoru i industriji. I slijedom tog razgovora ja sam zapravo posjetio cijeli niz firmi u Zadru i Zadarskoj županiji, razgovarao s direktorima, pogonskim inženjerima. Zapravo htio sam dobiti njihov vrlo konkretan feedback, odnosno nekakvu povratnu informaciju koja bi mi bila vjetar u leđa da njima ne samo ovaj studij, nego naravno i inženjeri koji će ovaj studijski program stvarati, zaista na tržištu rada trebaju. I jasno vam je kakav sam feedback dobio, jer danas imamo dopusnicu.

Stručna praksa od minimalno 160 sati obvezna je za sve studente, i to kod stvarnih industrijskih partnera kao što su Chiron Croatia, Cromaris, Marex Elektrostroj, LTH Metalni lijev, HSTec, Kontakt, ElectroTech, Danieli-Systec, Multi Tech Inženjering i Strojna obrada.
U prvoj ideji htjeli smo imati potpuno samodostatan, samoodrživ studij. Imamo prekrasan bazen mladih ljudi, imamo četiri gimnazije u Zadru, jednu privatnu, imamo dvije tehničke škole, da ne nabrajam dalje. Dakle imamo izvrstan, krasan bazen mladih ljudi koji sada mogu zaista upisati jedan izrazito kompetitivan tehnički studij.
Za razliku od studija u Zagrebu, pa čak i u Rijeci, gdje imate nevjerojatno veliki broj izbornih kolegija, mi smo to zapravo smatrali čak jednim određenim nedostatkom. Mi smo htjeli ponuditi ciljano odabrane izborne kolegije, koje onda zapravo studente mogu profilirati u dva vrlo karakteristična smjera. A to je, recimo, jedan smjer koji se više odnosi na projektiranje i konstruiranje mehatroničkih sustava i drugi smjer koji se, recimo, više odnosi na programiranje sustava industrijske automatizacije, programiranje mehatroničkih sustava, programiranje robota i sl. Dakle, onako pojednostavljeno, jedan hardverski i jedan softverski, ajmo reći, smjer. Dali smo potpunu slobodu studentima da biraju kolegije koje žele upisati, a opet, s druge strane, mi ćemo ih svakako pokušati što više usmjeravati da im olakšamo taj karijerni put.
Doslovno smo stvarali nešto od nule, a imali smo dovoljnu fleksibilnost da stvorimo studij koji je već nakon tri godine, dakle nakon što netko završi ovaj prijediplomski studij, potpuno konkurentan na tržištu rada. Ako to ne želi, bez ikakvih problema može nastaviti diplomski studij, opet ponavljam, bilo u Rijeci, bilo u Zagrebu, a jednog dana i u Zadru. Velika je vjerojatnost da taj diplomski studij bude na engleskom jeziku i da Zadar zapravo bude potpuno otvoren u tom nekakvom smislu internacionalizacije i studentima iz cijele Europske unije, ali i svijeta.
Sigurno da ćemo sada jako puno raditi na razvoju laboratorija. Uspostavljat ćemo i već jesmo suradnju s brojnim fakultetima u Hrvatskoj i u Europskoj uniji tako da zapravo čeka nas jedan vrlo dinamičan period od sljedećih 5 do 10 godina.
Trenutna kvota, smatramo, čisto je dovoljna za početak i iznosi 30 redovitih studenata i 10 izvanrednih, ustvrdio je prof. Valčić.
Vijest o novom studiju ipak je u kašnjenju za prijave maturanata koje su počele još u veljači. Za ljetni rok evidentirano je 14 prijava među kojima su četiri prvi izbor.
















