Samostan Sv. Frane u kojem je 1385 sklopljen Zadarski mir između Mletačke Republike i Ugarske, i koji je tom prilikom ugostio kralja Ludovik I. Anžuvinca, od danas je mjesto europske kulturne baštine.
Treće takvo u Hrvatskoj, istaknula je ministrica Nina Obuljen Koržine koja je s gradonačelnikom Šimom Erlićem otkrila ploču na ulazu u Samostan
Grad Zadar je i član mreže Mjesta mira, pa je s tom oznakom Zadar postao jedna od 80 lokacija u 23 europske zemlje s ovom oznakom
U ime naše franjevačke zajednice izražavam iskrenu zahvalnost svima koji su prepoznali važnost mirovnog sporazuma sklopljenog ovdje prije 668 godina. Među njima su zasigurno djelatnici Ministarstva kulture i medija, Ureda gradonačelnika, osobito gospođa Anita Gržan-Martinović, bez čijega zalaganja ove oznake zasigurno ne bi bilo, te djelatnici Sveučilišta u Zadru, bivši gvardijani samostana… učenici i djeca koja obilježavaju potpisivanje Zadarskog mira. Poseban doprinos u prepoznavanju važnosti ovoga mjesta i u tome da dobijemo ovu oznaku dao je i gospodin Eduardo Basso, predsjednik Europske mreže mjesta mira, koji je nekoliko puta posjetio naš samostan, kazao je gvardijan fra Stipe Nosić.
On je i podsjetio na taj važan povijesni događaj kao i na bogatu prošlost crkve sv. Frane koja je 1280. proglašena bazilikom. Zasluga je to tadašnjeg franjevca iz Zadra Jeronima Maschia koji je postao papa Nikola IV.
Veliko je to priznanje gradu koje nas sada svrstava i stavlja na kartu europskih povijesno – baštinskih i važnih odrednica, istaknuo je gradonačelnik Šime Erlić i dodao kako je. Zadarski mir je jedan od najvećih srednjovjekovnih događaja, i prekretnica u razvoju i procvatu Dalmacije.
Danas kada nam mir treba više nego ikada, Zadarski mir nas podsjeća kako su civilizacije i generacije prije nas vrednovale mir. Mir je taj koji čuva život, omogućava rast i razvoj, poručio je Erlić.
Ministrica kulture je govorila o povratku procesijskog križa i trudu koji je oko toga uložen. Istaknula je zadarska muzeje, susjedni Međunarodni centra za podvodnu arheologiju koji istražuju zadarsku povijest i svjedoče važnosti kulturne baštine.
Obuljen Koržinek najavila je veliko ulaganje u obnovu sv. Donata što im je obaveza s obzirom na to da je ta predromanička građevina dio zadarskog identiteta.
Od ravnateljice Arheološkog muzeja koji upravlja sv. Donatom, dr. sc. Morane Vuković doznajemo kako će se do kraja ove godine početi radovi na obnovi krovište, nakon čega će odvijati veliki restauratorski zahvat u unutrašnjosti tog troapsidalnog svetišta iz 9. stoljeća koje nosi naziv sv. Donat od 15. stoljeća. Oni će nema sumnje dugo trajati.
Posljednja obnova bila je prije pola stoljeća, a crkva je sazdana od obilja žbuke i kamena lomljenca koji će se skidati da bi se postavili novi za iduća stoljeća.
Iako je na današnjoj svečanosti, uz domaćine franjevce bilo jako puno uzvanika, prema protokolu Grada Zadra nitko nije poimenice pozdravljen osim onih koji su govorili, pa tako ni Eduardo Basso, predsjednik Europske mreže mjesta.
Ali zato su svi okupljeni u atriju Franjevačkog samostana s uživanjem slušali gudački kvartet Strings Zadar i prisjetili se vremena kad su se tu održavali koncerti s glazbenicima iz Europe.
