Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo i Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u suradnji s Odjelom za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru te uz pokroviteljstvo Zadarske županije, organizirali su okrugli stol „Poljoprivreda i šumarstvo u zaštićenim područjima prirode – stanje i izazovi“. Okrugli stol, koji je moderirao prof. dr. sc. Zoran Šikić, predstojnik Odsjeka za agroekologiju i zaštitu prirode na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru i član Izvršnog odbora Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, organiziran je u povodu Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj (22. svibnja).
Pozdravnu riječ sudionicima uputila je prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Lena Mirošević, koja je istaknula kako održivo upravljanje poljoprivrednim i šumskim resursima u zaštićenim područjima zahtijeva pažljivo usklađivanje gospodarskih aktivnosti, pri čemu održivost nije samo razvojni cilj, već i temeljno načelo koje podrazumijeva odgovorno korištenje prirodnih resursa kako bi se sačuvali za buduće generacije.
– Sveučilište u Zadru snažno podupire načela održivog razvoja, interdisciplinarnog pristupa i znanstveno utemeljenog odlučivanja. Ovakvi skupovi doprinose jačanju svijesti o potrebi ravnoteže između razvoja i zaštite prirode te potiču suradnju znanosti, struke i donositelja odluka, rekla je prorektorica Mirošević, ističući ulogu Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru u istraživanju održivog upravljanja prirodnim resursima, razvoju poljoprivrednih sustava i očuvanju bioraznolikosti.
U ime župana Zadarske županije pozdravnu riječ uputila je predsjednica Županijske skupštine Ingrid Melada.
– Održivi razvoj danas je jedan od glavnih izazova koji se postavljaju pred sve nas. S jedne strane očekuje se razvoj gospodarstva koji donosi velike intervencije u prostor, a s druge zaštita tog istog prostora od nepovratnog uništenja. Čovjek postupno osvaja prirodu, podčinjavajući je sebi i svojim potrebama, nažalost nerijetko ne vodeći računa o budućnosti. Ovaj okrugli stol ima za cilj skrenuti pozornost javnosti na činjenicu da bioraznolikost predstavlja bogatstvo života na Zemlji i temelj zdravih ekosustava, hrane, vode i kvalitete života svih nas, te da njezino očuvanje nije tek hir pojedinih ekoloških udruga ili pojedinaca, već obveza cjelokupnog čovječanstva ukoliko želi opstati, istaknula je Melada.
Igor Kreitmeyer, ravnatelj Uprave za zaštitu prirode u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, rekao je kako klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti danas više nisu odvojeni izazovi.
– Promjene temperature, režima oborina i učestalost ekstremnih događaja izravno utječu na morske, šumske i poljoprivredne ekosustave, čime se istovremeno potiče pad bioraznolikosti te smanjuju njihova otpornost i sposobnost prilagodbe. Održivo gospodarenje šumama, očuvanje tla, raznolikost usjeva i integracija prirodnih rješenja u proizvodne sustave ključni su odgovori na globalnu ekološku krizu. Istodobno se sve snažnije nameće potreba za većom samodostatnošću poljoprivredne proizvodnje, uz razvoj kratkih lanaca opskrbe koji povezuju lokalne proizvođače s turističkim sektorom po modelu „od polja do stola“. U sektoru zaštite prirode ulažemo napore u obnovu travnjačkih površina, posebno u Dalmatinskoj zagori, kako bismo smanjili požarnu masu, stvorili tzv. prirodne prosjeke i vratili travnjake za ekstenzivno stočarstvo, rekao je Kreitmeyer, upozoravajući na opasnost od gubitka šuma poljskog jasena, a vrlo skoro možda i hrasta lužnjaka.
Akademik Ferdo Bašić prisjetio se izjave Spiridona Brusine, prirodoslovca čiji se spomenik nalazi na rivi ispred Sveučilišta, koji je rekao kako „rodoljubni rad, znatnost i požrtvovnost mogu podići naš narod, ali bez poznavanja prirode ne može biti napretka u kulturnom, političkom i gospodarskom pogledu“.
– Početak degradacije prirode započeo je prije 12.000 godina. Kada je započeo sjedilački način života, čovjek je za uzgoj kultura za prehranu morao uklanjati druge biljke koje su im bile konkurencija. Tada je to bilo jedva zamjetno i gotovo neprimjetno, međutim svijest o tome što se događa s vremenom je rasla, do mjere da smo danas sasvim sigurni kako nesrazmjer između genetskog nasljeđa Homo sapiensa i stalno rastućih potreba za hranom postaje sve izraženiji problem. Zahtjevi potrošača sve su manje skromni, a posljedica toga je sve veće potiskivanje različitih vrsta iz našeg okoliša. Čovjek je postao geofizička sila – mijenja klimu, prisvaja plodove fotosinteze, pa i one nastale prije milijuna godina, poput nafte i ugljena. Mnoge vrste nestale su našom krivnjom, a nikada nećemo saznati bi li nam bile korisne kao lijek, hrana ili izvor energije, rekao je akademik Bašić.
Od najmanje 250 tisuća biljnih vrsta koje poznajemo, jestivo je njih 30 tisuća, a oko 7 tisuća koristilo se kao hrana. Međutim, danas uzgajamo oko 120 vrsta, samo devet kultura čini 75 posto hrane, a tri usjeva – kukuruz, pšenica i riža – čine 50 posto ukupne prehrane čovječanstva. Njihov uzgoj onemogućava razvoj drugih biljaka na tim površinama pa je upravo održivost jedan od ključnih problema današnjice.
U nastavku okruglog stola izlaganja su održali mr. sc. Morana Bačić, akademik prof. dr. sc. Igor Anić, prof. dr. sc. Ivica Kisić, prof. dr. sc. Josip Kusak, prof. dr. sc. Lucija Šerić Jelaska i prof. dr. sc. Nevenko Herceg. Obuhvaćen je širok raspon tema, od zaštićenih područja Zadarske županije, gospodarenja šumama u zaštićenim područjima prirode i značaja kukaca u ekosustavu do pitanja suživota stočarstva i lovstva te bioraznolikosti kao temelja održivog razvoja. Nakon izlaganja i rasprave organiziran je obilazak Parka prirode Vransko jezero.
