Regionalna strategija predstavljena je na Sveučilištu u Zadru u sklopu stručnog skupa „Turizam na Jadranu u doba klimatskih promjena: od rizika do rješenja“ u organizaciji Instituta za turizam i NATURE-JADERE javne ustanove.
Događanje je okupilo predstavnike akademske zajednice, javnog sektora i turističkog gospodarstva s ciljem otvaranja dijaloga o utjecaju klimatskih promjena na turizam te mogućnostima prilagodbe i jačanja otpornosti destinacija.
-Najveći izazov turizma u Zadarskoj županiji u narednih deset godina je promet jer 88% turista dolazi automobilom oslanjajući se na fosilna goriva; gotovo 98% na dizel i benzin. Izazov predstavlja i energetski neučinkovit smještaj koji značajno povećava potrošnju energije za hlađenje tijekom ljetnih mjeseci. Rješenja temeljena na prirodi pristup su ublažavanju utjecaja klimatskih promjena koji istodobno apsorbira emisije CO2 i stvara fizičku barijeru protiv šokova, istaknula je dr.sc. Mira Zovko s Instituta za turizam predstavljajući Regionalnu strategiju za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena u turizmu Zadarske županije.
U sklopu ovog događanja predstavljen je i Lokalni akcijski plan za prilagodbu turizma klimatskim promjenama za Dugi otok u čijem fokusu je okretanje rješenjima temeljenim na prirodi kao odgovoru na izazove klimatskih promjena ove otočne zajednice, te aktivnosti koje bi motivirale dugootočke turiste za provođenje vremena izvan plaža.
-Ukoliko želimo zadržati konkurentnost turizma, potrebno je čim prije provesti prilagodbe u javnom i u privatnom sektoru. Novca za to ima. Više od 30% fondova EU-a namijenjeno je prilagodbi na klimatske promjene i gradovi i općine moraju biti spremni povući ta sredstva. Govorimo o 500 do 600 milijardi eura na razini EU-a u idućem programskom razdoblju, rekao je izv.prof.dr.sc. Tomislav Klarin sa Sveučilišta u Zadru tijekom okruglog stola koji je bio dio programa stručnog skupa, dok je Ina Sikirić Ivčić iz TZ Zadarske županije istaknula kako klimatske promjene, a posebice iznenadne velike vremenske nepogode koje ugrožavaju sigurnost posjetitelja, imaju velik utjecaj na imidž destinacije i potražnju za destinacijom.
– Hrvatski obalni turizam u potpunosti je ovisan o prirodi. Plitke zatvorene uvale istodobno su najznačajnija i najugroženija područja. To su područja s naseljima morskih cvjetnica od kojih je najznačajnija Posidonia oceanica. Otoci su, kao područja s ograničenim resursima, najranjiviji na kumulativne učinke klimatskih promjena, rekla je doc.dr.sc Ivana Zubak Čižmek sa Sveučilišta u Zadru ističući kako izniman pritisak predstavlja nautički turizam, dok su najveće prijetnja nasipavanje obale i nekontrolirano sidrenje.
– Gdje god je to moguće, važno je ostaviti obalu u prirodnom stanju, ne nasipavati je, i postaviti ekološka sidrišta u blizini naselja posidonije, savjetovala je Zubak Čižmek.
Stručni skup održan je u sklopu projekta NaTour4CChange, koji se provodi od siječnja 2024. godine, a završetak je planiran u krajem 2026.
