U Znanstvenoj knjižnici Sveučilišta u Zadru sinoć je, u povodu obilježavanja Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva, predstavljena knjiga dr. sc. Antonija Oštarića „Drevno pismo novog doba: Glagoljica u jezičnom krajoliku Hrvatske“.
Riječ je o monografiji u kojoj autor, predavač u Centru za strane jezike Sveučilišta u Zadru, istražuje uporabu glagoljice u Hrvatskoj, temeljeći rad na dugogodišnjem istraživanju i sociolingvističkim metodama. Rezultati su potvrdili da je glagoljica ključan simbol nacionalnog identiteta, a za njezinu današnju prisutnost najzaslužniji su entuzijasti – učitelji, umjetnici i poduzetnici – koji vlastitim djelovanjem pridonose njezinoj suvremenoj promidžbi.
Prorektorica Sveučilišta u Zadru, izv. prof. dr. sc. Ivana Lončar, ujedno voditeljica Centra za strane jezike, istaknula je kako je glagoljica nezamjenjiv dio jezičnog identiteta hrvatskoga jezika i važan element naše kulture. Dodala je kako su ljudi najvrjedniji kapital svake organizacije, pa tako i visokog učilišta.
– Naš Antonio vrijedan je i nezamjenjiv kotačić u našem Centru pa mu, i u ime Centra za strane jezike, želim čestitati na ovom izvrsnom postignuću. Velika je to stvar za njega kao znanstvenika i velik ponos za njegove roditelje i obitelj. Najvažnija je poruka ove knjige da glagoljica nije mrtvo pismo – ona je svuda oko nas, most koji spaja našu jezičnu prošlost i sadašnjost. Zato ni izbor naslovnice ove bogato ilustrirane knjige nije slučajan. Motiv zadarskoga slikara Jakova Vučića upravo je glagoljica – ono što smo donijeli i nosimo sa sobom kao jedinstveni dio našega identiteta – istaknula je prorektorica Lončar.
Urednica knjige, prof. dr. sc. Anita Skelin sa Zavoda za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, rekla je kako je knjiga zanimljiva, informativna, temeljita, kvalitetna i lako se čita.
– Svojom temom i načinom na koji je napisana važna je za suvremenu lingvistiku jer je malo radova koji se bave područjem jezičnog krajolika. Vjerujem da će doprinijeti širenju interesa za istraživanje i uporabu glagoljice – istaknula je Skelin.
Sadržaj knjige predstavila je recenzentica prof. dr. sc. Sanja Škifić, pročelnica Odjela za anglistiku, a okupljenima se na kraju obratio i sam autor.
– Glagoljica ima određenu važnost i u Bugarskoj, ali u Hrvatskoj ima najznačajniju ulogu jer je ovdje dobila novi život. Prije nego što sam počeo rad na knjizi primijetio sam da su glagoljicom ispisana čak i imena nekih trgovina, iako 99 posto ljudi ne zna pročitati natpis. Htio sam istražiti zašto je ljudi koriste pa sam proveo veliko terensko istraživanje – od svog Kolana i Zadra do Rijeke i Istre. Rezultati pokazuju da se koristi u platnom prometu, ranije na kunama, a sada na eurocentima, zatim u dizajnu, suvenirima, odjeći, tetovažama, izdavaštvu, pa čak i grafitima. Mnogo je elemenata po kojima se glagoljica može brendirati kao simbol naše kulture. Ovo drevno pismo ima svoju budućnost i novi život te vjerujem da će moja knjiga doprinijeti tome da se ljudi dodatno angažiraju i nastave je koristiti ili istraživati – rekao je Oštarić.
Predstavljanje knjige nastupom je uveličala klapa Anima Maris.
