Kakvi su danas životni stilovi studenata i studentica na sveučilištima u Zadru, Splitu i Dubrovniku? Tko danas studira, kako se ponaša i što to znači za budućnost gradova u kojima ostaje živjeti i raditi veliki broj današnjih studenata i studentica?
Studenti Dalmacije koje smo istraživali generacija je proturječja koja živi između strukturnih ograničenja poput klasnog položaja roditelja i različitih vrijednosnih napetosti. Do tih napetosti dolazi želje za nekom vrstom slobode i autonomije koji korespondira s neoliberalnim vrijednostima, ali i istodobne potrebe za sigurnošću i predvidljivošću, istaknuto je na nedavnom predstavljanju rezultata istraživanja u Splitu dvoje bivših zadarskih sociologa – prof. emerite Inge Tomić Koludrović i mr. sc. Mirka Petrića.
Istraživanje provedeno 2024. godine, u okviru projekta NextGenderHR Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, pokušalo je pružiti odgovore na pitanja o tome kakvi su studenti danas i kakva će biti njihova uloga shodno tome u životu gradova. Mr. sc. Petrića, nekadašnjeg predavača na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, a danas stručnog savjetnika na Institutu Ivo Pilar, zamolili smo da ukratko predstavi najvažnije rezultate istraživanja.

– Glavna spoznaja dobivena istraživanjem jest da i u Dalmaciji, kao i drugdje u Hrvatskoj, dolazi do sve većeg društvenog raslojavanja. No, ono što još više zabrinjava, jest to što se pokazuje da se kulturna potrošnja i stil života više uopće ne mogu emancipirati od toga s koliko novca i društvene moći roditelja studenti raspolažu.
Zar to nisu pokazale i ranije spoznaje o studentskom razdoblju mladih?
– Ranije nije bilo tako. Studentsko doba bilo je vrijeme iskušavanja novih stvari, a i siromašan student imao je također priliku posjećivati kulturne događaje koji su tada bili u središtu interesa. Štoviše, upravo su kulturni događaji bili mjesta susreta. U njima su ravnopravno sudjelovali studenti različitih imovinskih stanja, a siromašniji su se mogli istaknuti i društveno afirmirati upravo svojim poznavanjem kulture, društvenim angažmanom ili interesom za neko drugima neuobičajeno područje kulture.
Kakvo je stanje danas unutra te podijele studentske populacije ?
– Danas zapravo gotovo da više uopće nema kontakta između pripadnika četiriju životnih stilova koje smo u istraživanju identificirali. Pripadnice životnog stila koji smo nazvali „kozmetika i turbo-folk“, nemaju dodirnih točaka s pripadnicima stilova “umjetnost i kultura“, „rock i knjiga“ i „sport, kladionica i teretana“. Vrijedi, naravno, i obratno. Iako ima nekih iznimki i preklapanja, pripadnici ovih stilova studiraju na različitim studijskim grupama, raspolažu drukčijim iznosima novca i imaju različite roditeljske ekonomske i kulturne kapitale.

Tko su pripadnici identificiranih životnih stilova?
– U slučaju „kozmetike i turbo-folka“ riječ je uglavnom o ženama koje studiraju zdravstvene studije ili poslovnu ekonomiju, a „sport, kladionicu i teretanu“ nalazimo uglavnom među muškarcima koji studiraju nautiku ili brodostrojarstvo. „Umjetnost i kultura“ i „rock i knjiga“ uglavnom studiraju humanističke i društvene znanosti, a razlika među njima je što prvi stil raspolaže s više novca, pa osim slušanja rock glazbe i čitanja knjiga može priuštiti i puno izlazaka vani, a neki i kraće izlete u inozemstvo zbog kulturnog turizma.
Kako se ispitanici razlikuju po financijama i profilu roditelja?
– Pripadnice stila „kozmetika i turbo-folk“ raspolažu s najviše novca, u studentskom proračunu im je svaki mjesec između 750 i tisuću eura, dok je „rock i knjiga“ na oko 300 eura mjesečno. Slično tome je i kod „sporta i kladionice“, dok pripadnici stila „umjetnost i kultura“ u pravilu raspolažu s 500 do 750 eura, iako su im roditelji imućniji od onih čije je potomstvo usmjereno na kupovanje kozmetike, odlaske na tretmane u salone ljepote i izlazak na turbo-folk partijanje. Roditelji studentica s takvim središnjim interesom često su vlasnici obrta ili drugih oblika sitnog poduzetništva, dok su roditelji stila „rock i knjiga“ često osiromašeni pripadnici nekadašnjeg srednjeg sloja sa sveučilišnom diplomom.
Što se pokazalo specifičnim za dio istraživanja studenata Sveučilište u Zadru?
– Na Sveučilištu u Zadru nalazimo sva četiri stila, no na njemu su više zastupljene pripadnice i pripadnici stila „umjetnost i kultura“. Češće nego na druga dva sveučilišta imaju završenu gimnaziju i dolaze iz mjesta s više od 50.000 stanovnika. S druge strane, najveći dio pripadnica stila „kozmetika i turbo-folk“ nalazimo na Sveučilištu u Splitu.

Kako studentski životni stilovi mogu utjecati na budućnost Zadra?
– Budući da dio studenata nakon završetka studija ostaje živjeti u mjestu studiranja, sigurno je da će njihovi interesi i aktivnosti u slobodnom vremenu utjecati na profil kulturne ponude grada, a također i na sliku koja se u njemu stvara u javnosti, što uključuje i međunarodnu javnost. S obzirom na demografski pad u Hrvatskoj, sveučilišta će svoj opstanak temeljiti na što većem broju upisanih iz inozemstva. No, već se primjećuju slučajevi začuđenosti stranih studenata profilom aktivnosti u slobodnom vremenu na koje nailaze kod naše studenske populacije, a bojim se da će im budućnost u tom pogledu biti još manje privlačna.
Po čemu se mladi u Hrvatskoj razlikuju od svojih vršnjaka u Europi?
– Naši se studenti po svojim kulturnim interesima i provođenju slobodnog vremena vrlo razlikuju od svojih vršnjaka drugdje u Europi. U istraživanju devet zemalja iz različitih dijelova Europe, provedenog u okviru Obzor 2020 projekta Invent, pokazalo se da u Hrvatskoj ima najmanje interesa za sadržaje povezane s umjetnošću, što uključuje i digitalne sadržaje. Mladi su digitalno pismeni, ali tu pismenost uglavnom koriste za praćenje trivijalnih internetskih sadržaja, po čemu smo u spomenutom istraživanju drugi, odmah iza Srbije. Ako želimo drukčiju sliku u budućnosti, kulturna politika, a i sveučilišta, morala bi poticati one sadržaje koji će dovesti do približavanja kulturnim praksama koje se bilježe među studentima u drugim europskim zemljama.

















