Projekt izgradnje Centra Hrvatske gorske službe spašavanja Zadar već 10 godina skuplja prašinu u ladici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Točnije, projekt je napravljen, većina posla oko prebacivanja zemljišta nekadašnje Spačve u Gaženici na Grad Zadar je napravljena 2011., ali je problem ostala jedna manja parcela u državnom vlasništvu koja presijeca to zemljište. U ministarstvo, koje je od tada mijenjalo i ministre i nazive, došao je zahtjev da se i ta parcela prebaci na Grad Zadar, kako bi projekt krenuo u realizaciju, ali to do danas nije napravljeno.
Inicijativa je krenula prije desetak godina, nakon čega je Zadranin Domagoj Diklić, pod mentorstvom Nikole Bašića, za diplomski rad napravio projekt Centra. U to vrijeme Spačva je bila veliki dužnik Ministarstva financija, koje je svoja potraživanja od 11 milijuna kuna prema Spačvi prebacila na Grad Zadar za 1 kunu, čime je on došao u posjed terena. Ovim poslom obuhvaćene su četiri parcele, ali ne i peta broj 7740, koja je također u vlasništvu države i nalazi se između ovih u gradskom vlasništvu.
– Ne uspijevamo nikako dočekati da se taj problem riješi, puno je birokracije i sve stoji na mjestu. Kada sam preuzeo vođenje zadarskog HGSS-a rekao sam da mi je to prioritet jer mi jednostavno moramo naći adekvatan prostor, kroz ovaj projekt ili negdje drugdje. Sada nemamo gdje parkirati automobile, oružarnica je premala za opremu koju imamo i zaista radimo u neadekvatnim uvjetima, kaže Marko Dukić, pročelnik HGSS-a Zadar.
Prema Diklićevom projektu, u Centru bi se nalazila spremišta opreme za spašavanje na kopnu, ronilačke, speleoronilačke i opreme za spašavanje na moru i vodama, spremište opreme za vozila, praonica, radionica za održavanje opreme i vozila, speleosimulator, umjetna stijena… Pred zgradom je predviđeno šest parkirnih mjesta za interventna vozila te prostor za držanje pasa tragača.
Središnji dio bila bi prostorija sa simulatorom, u kojemu bi se uz puno niže troškove timovi mogli obučavati za gotovo sve uvjete helikopterskog spašavanja, od stijenskih akcija, transporta ozlijeđenih osoba, do spašavanja iz mora.
Sličan simulator sagradila je Njemačka gorska služba u Bad Tölzu 2008. godine. Simulator se sastoji od kokpita helikoptera s ugrađenim sistemom komandi te simulatora rotora i vjetra koji su ovješeni na dizalicu.
– Voljeli bismo imati i helidrom na vrhu zgrade, ali to ovisi i o uvjetima gradnje na tom području. Svakako bi to skratilo vrijeme za pružanje pomoći unesrećenome. U sadašnjoj situaciji helikopter vozi ozlijeđenu osobu do Zemunika, odakle se transportira automobilom, a u slučaju jačih ozljeda odmah prema KBC Firule u Splitu, u čijoj je neposrednoj blizini helidrom, kaže Dukić.
Deset godina sve je poznato i riješeno, osim čestice 7740, koja je zabačena u nekom registratoru u Zagrebu. Ima li nade da će se on napokon otvoriti?
