„Back to the Future: Može li sociologija zamisliti kako će izgledati društvo u budućnosti?“, naziv je okruglog stola kojim je danas na Sveučilištu u Zadru završio Otvoreni dan sociologije. Na njemu su dr. sc. Mislav Dević, izv. prof. dr. sc. Sven Marcelić i izv. prof. dr. sc. Krešimir Krolo pokušali dati odgovor kako bi mogao izgledati svijet u budućnosti, odnosno kako izgleda sadašnjost u odnosu na brojna predviđanja u prošlosti.
Kada se pogledaju prognoze različitih teoretičara, uključujući najpoznatiju recentnu teoriju Francisa Fukuyame o kraju povijesti, odnosno pobjedi demokracije, državi blagostanja i jačanju srednjeg staleža, vidi se kako su one bile uglavnom potpuno promašene. Umjesto takvog društva, ističe dr. Dević, danas imamo gubitak srednje klase, jačanje nacionalizma, raslojavanje, autoritarne sustave, države kao mehanizme za ostvarenje interesa velikih igrača te korupciju.
– Možemo naslutiti neke tendencije poput individualizacije, zatvaranja u privatne sfere, brige za sebe i obitelj, centralizacije država i jačanja nacionalne identifikacije, pa možemo pretpostaviti kako će bliska budućnost ići u tom smjeru, istaknuo je Dević.
Marcelić je, uspoređujući Krležin opis Rusije otprije stotinjak godina i suvremeno društvo, zaključio kako su strukture ostale poznate te bi se tadašnje stanje moglo u većem dijelu prepisati i na današnje.
– Svjetski sustav, unatoč svim promjenama i novim elementima, ostao je relativno stabilan u pogledu ekonomskih i radnih odnosa, vlasništva nad kapitalom. Često ističemo aktualne promjene vezane uz umjetnu inteligenciju, no i kada su uvedene proizvodne trake, strojevi, prva računala i Internet, govorilo se da ćemo ostati bez posla. Dok se ne nađe, i ako se uopće nađe, alternativa kapitalizmu, gledat ćemo cikličke promjene, dok će ekonomski supstrat ostati više-manje nepromijenjen, rekao je Marcelić.
Činjenica da jako mali broj ljudi posjeduje jako veliki kapital utječe na politička i druga kretanja. Ljudi vide problem u globalizaciji, migracijama i odlijevanju poslova u druge države, pa je sve veći broj onih koji sebe vide kao žrtvu globalnih procesa, a to otvara prostor totalitarnim tendencijama.
– Društvo budućnosti bit će vjerojatno neka vrsta pregovora između tržišne ekonomije i državne kontrole, zaključio je Marcelić.
