Do 2030. godine čak 30 liječnika obiteljske medicine i četvero pedijatara u Zadarskoj županiji steći će uvjete za odlazak u mirovinu – pod uvjetom da ostanu raditi do 68. godine života. Ako bi pak odlučili otići sa 65 godina, županija bi u kratkom vremenu mogla ostati bez čak 40 liječnika primarne zdravstvene zaštite. Ove zabrinjavajuće brojke iznio je na posljednjoj sjednici Županijske skupštine vijećnik Denis Bruketa, ističući kako se problemu mora pristupiti hitno i odgovorno.
„Radim već 41 godinu, sa 66 godina imam pravo na mirovinu. Imao sam to pravo i prošle godine, ali ne želim otići dok ne bude osigurana kvalitetna zamjena”, rekao je Bruketa te dodao kako se u praksi prečesto događa da liječnik odlazi u mirovinu, a pacijenti ostaju prepušteni sami sebi. Prema njegovim riječima, samo u Zadru i okolici dvadesetak liječnika uskoro bi moglo napustiti praksu, što predstavlja ozbiljan izazov za sustav primarne zdravstvene zaštite.
Bruketa je apelirao da se svi nadležni – od pročelništva do Upravnog vijeća i Doma zdravlja – uključe u pravovremeno planiranje. „Treba razgovarati sa svakim liječnikom, vidjeti tko kada planira u mirovinu. Evo, osobno neću otići dok ne osiguram da se moji pacijenti imaju kome obratiti“, poručio je, uz kritiku neažurnosti službenih stranica Doma zdravlja. Kako je naveo, informacije o dežurstvima nisu ažurirane tjednima.
Na njegova pitanja odgovorila je Anita Mijić, privremeno ovlaštena pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, istaknuvši kako je mreža obiteljske medicine „trenutno stabilna“, s 97 ugovorenih liječnika od potrebnih 101. Međutim, priznaje da izazovi postaju sve veći, osobito zbog generacijskog vala umirovljenja.
„Od 2021. do 2030. godine njih 46 navršava 65 godina života. Dok su prethodnih godina prosječno dva liječnika godišnje ulazila u tu dob, od 2025. taj broj raste na šest godišnje“, kazala je Mijić. Kao odgovor na trend odlazaka, Hrvatska je omogućila liječnicima rad i do 70. godine, što se, tvrdi, u praksi pokazuje vrlo korisnim jer „malo tko odlazi prije 68. godine“.
Istaknula je i da Dom zdravlja ne može „kontrolirati“ odlaske liječnika jer za to postoji jasna procedura HZZO-a – ugovorni liječnik mora 60 dana prije najaviti raskid ugovora, čime se automatski pokreće postupak popunjavanja mreže.
Kako bi se dugoročno osigurala dostupnost primarne zdravstvene zaštite, Zadarska županija je ove godine pokrenula Program poticajnih mjera za zdravstvene djelatnike. Mijić smatra da se u taj proces trebaju uključiti i gradovi i općine, kroz vlastite programe potpore koji bi motivirali dolazak i ostanak liječnika na njihovim područjima.
Za sjednicu je pripremljen i tabelarni prikaz liječnika koji do 2030. godine stječu uvjete za mirovinu, a koji bi trebao poslužiti kao temelj za planiranje budućih kadrovskih rješenja.
