Nakon esavjetovanja na zakon o prostornom uređenju na koje je pristiglo skoro 1671 primjedbi na koje su službe ekspresno odgovorila, Vlada je Saboru uputila taj i još dva nova zakona koje je izradilo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine:
Jednu od primjedbi koja je odbačena uputio je Zavod za prostorno uređenje, tražeći da se uvrstite kriterije kojima se određuje kada određeno građevinsko područje prestaje biti građevinsko područje. Prvi put je u tom e-savjetovanju korištena floskula “prima se na znanje” kao odgovor na čak 460 primjedbi zbog čega je žalbu uložilo splitsko društvo arhitekata
Novi Zakon o prostornom uređenju temelji se na načelima odgovornog, uravnoteženog i održivog korištenja prostora, a donosi niz važnih novina:
- vraćanje strateške komponente prostornim planovima na državnoj i županijskoj razini
- kontrolu širenja građevinskih područja uz obveznu analizu infrastrukturnih mogućnosti i opravdanosti širenja
- uvođenje urbane komasacije kao novog alata za racionalno korištenje zemljišta i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa
- obvezno planiranje priuštivog stanovanja u svakom prostornom planu
- potpunu digitalizaciju prostornog planiranja – svi planovi izrađuju se u sustavu ePlanovi, čime se uvodi jedinstveni, transparentan i učinkovit način planiranja na razini cijele države.
“Novi Zakon o prostornom uređenju donosi modernizaciju sustava i digitalizaciju planiranja, pa će svaki plan biti izrađen po istom standardu i javno dostupan. Vraća se strateška komponentna prostornih planova na državnoj i županijskoj razini kako bi se usmjerio razvoj, umjesto širenja bez ikakve mjere”, rekao je ministar Bačić.
Stoga se uvodi urbana komasacija kao instrument efikasnije provedbe prostornih planova s ciljem racionalnog korištenja i uređenja građevinskog zemljišta te kontrola širenja građevinskog područja, kao i urbanistički projekt, kojim će se brže realizirati prostorni planovi, te infrastrukturni projekt za prometne, energetske, vodne i druge građevine državnog značaja.
Omogućuju se jasni mehanizmi zaštite prostora, osobito obalnog područja i pomorskog dobra.
Zakon određuje i površine za gradnju građevina priuštivog stanovanja, čime se stvara zakonodavni okvir koji će osigurati učinkovitu primjenu i provedbu Nacionalnog plana stambene politike do 2030. i Akcijskog plana do 2027. godine.
Ujedno, zakonom se uvodi gotovo potpuna zabrana etažiranja turističkih građevina, kako bi se spriječile manipulacije namjenom prostora i apartmanizacija obale, uz ograničavanje nekontroliranog postavljanja mobilnih kućica i glamping naselja unutar i izvan građevinskih područja. Etažiranje u zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno, osim iznimno u zonama visoke kategorije (5 zvjezdica), u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta čine hoteli. U takvim zonama bit će dopušteno etažirati vile i apartmane, ali tek nakon izdvajanja uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje.
Cijela zona mora funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina s centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma. Vile i apartmani mogu se prodati samo stjecatelju koji upravljanje povjerava zajedničkom upravitelju u svrhu obavljanja turističke djelatnosti.
Zakon donosi i nove standarde za gradnju kampova u prostoru ograničenja. Udaljenost od obale mora biti najmanje 100 metara u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja i 25 metara unutar naselja. Najmanje 40% površine mora biti parkovno ili prirodno zelenilo, prometne i parkirališne površine mogu zauzimati najviše 30% ukupne površine, dok izgrađenost kampa ne smije prelaziti 30% njegove površine, uključujući sve građevine i prenosive objekte.
Prema predloženom zakonu, kamp kućice, rekao je ministar Bačić definiraju se kao “modularno-montažne pokretne kućice” za čije postavljanje ne treba građevinska dozvola ni glavni projekt, već lokacijska dozvola.
Kako je rekao ministar Bačić, sve će se riješiti Pravilnikom o jednostavnim građevinama.
“Ovdje smo za mobilnu kućicu ostavili mogućnost da se ona postavlja u kampu tamo gdje je lokacijskom dozvolom za nju predviđena lokacija kako ne bi došlo do preizgrađenosti, prebetoniziranosti tog prekrasnog dijela jer ovdje govorimo, o zaštićenom obalnom području”, istaknuo je Bačić.
Propisana je i prijelazna odredba prema kojoj postojeći kampovi mogu ostati najviše deset godina, uz obvezu unapređenja prostora, koja će biti detaljno uređena Pravilnikom Ministarstva.
Digitalizirana i pojednostavljena gradnja
Novi Zakon o gradnji uvodi potpuno digitalno i pojednostavljeno upravljanje postupcima – od projektiranja do uporabe zgrada.
Glavne novosti uključuju:
- sustav eDozvola koji omogućava projektantima samostalno, elektronički, da ishodi sve posebne uvjete i priključenja
- pojednostavljene postupke za manje i višestambene zgrade, s manje dokumentacije, kraćim rokovima i nižim troškovima
- uvođenje BIM modela (Building Information Modeling) koji povezuje projektante, investitore i izvođače u zajednički digitalni 3D model
- jačanje kontrole zakonitosti i učinkovitije sprječavanje nezakonite gradnje
Ovim mjerama stvaraju se brži, transparentniji i predvidiviji postupci, što izravno doprinosi smanjenju troškova i povećanju dostupnosti priuštivog stanovanja.
Cilj novog Zakona o gradnji je povećati učinkovitost i transparentnost graditeljskog sustava.
“Najvažnije novosti su da ćemo kroz sustav eDozvola omogućiti da projektant prvi put samostalno i elektronički ishodi sve potrebne uvjete i priključenja kako bi mogao bez problema ishoditi građevinsku dozvolu, posebno za manje složene zgrade, obiteljske kuće, na temelju idejnog projekta što će značajno ubrzati postupak ishođenja građevinskih dozvola.” – pojasnio je ministar Bačić.
“Smanjujemo dokumentaciju, što je važno i za višestambene zgrade jer su upravo one u urbanim središtima mjesto gdje promišljamo omogućiti priuštivo stanovanje. Među prvima u Europi uvodimo BIM model, koji povezuje projektante, investitore i izvođače u zajednički digitalni 3D model čime se povećava apsolutna točnost i učinkovitost gradnje.” – dodao je ministar.
Prijedlogom novog zakona nastoji se suzbiti nezakonita gradnja u najvećoj mogućoj mjeri, stoga se prvostupanjskom tijelu uvodi obveza da prije izdavanja građevinske dozvole provede očevid na građevnoj čestici ili da na drugi način utvrdi je li investitor započeo graditi te da se, ako je građenje započelo prije izdavanja građevinske dozvole, investitoru odredi plaćanje posebne naknade.
Ujedno, po prvi put se putem ovog zakona propisuje obveza izrade Plana održavanja zgrada, što je iznimno važno i značajno za buduće održavanje zgrada. Izvođač, odnosno glavni izvođač, dužan je uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole priložiti plan održavanja, koji obuhvaća uvjete i način održavanja građevine i ugrađene opreme, a vlasnici su dužni pridržavati se toga plana i osigurati održavanje građevine tijekom njezina trajanja. Time se uvodi sustavna briga o održavanju i produžuje vijek trajanja zgrada, što je važan iskorak prema odgovornom upravljanju izgrađenim prostorom.
