Trgovački sud u Zadru prihvatio je tužbu Republike Hrvatske, zastupanu po Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru, kojim se nalaže upis prava vlasništva za česticu 5/73 s Grada Biograda na državu, u roku od 15 dana.
Raspadom bivše države zakoni su propisivali kome pripada zemljište iz pojedine skupine – državi, pravnim sljednicima ili jedinicama lokalne samouprave. Šume su trebale ostati u šumskom vlasništvu, a kako se u ovom slučaju radilo, tvrde u Biogradu, o pašnjaku koji je prenamijenjen u građevinsku zonu, ono je upisano u vlasništvo grada. Međutim, iz DORH-a su podastrijeti dokaze da je to formalno i dalje bila šuma na koju se Grad nije mogao uknjižiti.
Sve to bilo bi manje sporno, da Grad Biograd nije u međuvremenu, prije nego je država podnijela tužbu, darovao zemljište Hrvatskom crvenom križu, kojemu je na temelju toga odobreno 13,8 milijuna kuna bespovratnih sredstava EU za gradnju objekta namijenjenog za poludnevni boravak starijih, nemoćnih te osoba s invaliditetom s područja grada Biograda na Moru i općina Sveti Filip i Jakov, Pakoštane, Pašman i Tkon!
Najbitnije je je li šuma ili pašnjak (Foto B-portal.hr)
S Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU potpisan je ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava za projekt nazvan Društveni kutak. Suvremena zgrada Društvenog kutka trebala je biti opremljena polivalentnom dvoranom, prostorijom za medicinsku gimnastiku, boćalištem, šahom na otvorenom, vrtnim gredicama te prostorom za vježbanje na otvorenom. Na moguću štetu upozorio je i odvjetnik Grada Biograda.
– Predmetna nekretnina da je otuđena u korist navedene treće osobe u svrhu izgradnje centra za socijalne usluge za starije i nemoćne osobe i osobe s invaliditetom u Biogradu na moru radi realizacije projekta Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije te bi njenim upisom u korist tužiteljice nastala nenadoknadiva šteta tuženiku s obzirom na dosad uložena financijska sredstva.
– Stupanjem na snagu Zakona o šumama 16. listopada 1990., šume i šumsko zemljište, bez obzira jesu li se nalazile u zoni građevinskog zemljišta ili izvan njega, temeljem samog zakona postale vlasništvo Republike Hrvatske. Isto tako, predmetnom odlukom revizijskoga suda je određeno da se niti donošenjem Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. na kojeg upire tuženik u tijeku postupka, nije otvorio put kojim bi se mogao mijenjati vlasnički status nekretnina, tj. šume i šumskoga zemljišta jer niti jednom odredbom predmetnoga zakona nije bilo određeno da bi šume i šumsko zemljište unutar granica građevinskoga područja postale vlasništvo jedinice lokalne samouprave, presudila je sutkinja Trgovačkog suda, ostavljajući prostor za žalbu u roku od 15 dana.
